Филателиста

Kako se iz svega što je rečeno vidi, bosanski žigovi su još uvijek bogato područje za istraživanje. Pored Zenice poštanski su putovi vodili i kroz Kladanj, Konjic, Vlasenicu, Zvornik, Stolac, Glabin pa sve do Trebinja, a i otuda nemamo nikakve poštanske dokumentacije. Vrlo su interesantne i mnogo cijenjene miješanc frankature turskih maraka iz Bosne s markama susjednih zemalja, bilo ca ве one pojavljuju na pismima iz Bosne, ili na onima koja su upućivana u Bosnu. Takvih miješanih frankatura ima sve do austrijske okupacije 1878. godine.

Preporučeno pismo iz Ba-

njaluke u Sarajevo iz 1870., де ја 8 [7200 о

sa arapskim žigom Banjaluke.

“ : „09 2 бурад о о узе

81. 37 у

51. 38

1852. Pismo iz Sarajeva u Trst, težine 3 drama, pošta| rine I piaster. Austrijska po-

štarina naplaćena austrijskom poštanskom markom od 9 - krajcara Žžigosanom »BRO· OD/8 AUG«.

Miješana frankatura prvih turskih maraka poznata je u svega jednom slučaju i to na pismu iz Trsta u Sarajevo od 21. IX 1864. (vidi sl. 39) koje frankirano austrijskim markama od 5 i 10 kr. izdanja 1864., a dofrankirano turskom markom od jednog pjastili.

Slika 40 prikazuje pismo iz Bihaća u Trst od lipnja 1875. s turskim markama, koje su žigosane u Bihaću i s mađarskom markod od 15 kr. (za preporuku)) izdanja 1872.

Slika 41 prikazuje kombinaciju s mađarskim markama izdanja 1874. Pismo je upućeno preporučeno iz Bihaća u Brod, preko Zavlja, Karlovca i Siska i sprijeda je frankirano mađarskom markom od 10 kr., a straga turskim markama i još jednom markom od 10 kr. za preporuku.