Филателиста

in tujih logov« 1861—68, koja je sadržala dela naših i stranih pisaca. Poznate su i njegove srednjoškolske čitanke itd. . р 1 о

4. Stogodišnjica rođenja Zofke Kvedrove — udate Jelovšek zatim Demetrović (Ljubljana 22. 4. 1878 — Zagreb 21. 11. 1926). Pod pseudonimom je objavljivala dela u Ljubljanskom zvonu i »Slovenki«, kao i u nekim češkim i hrvatskim časopisima. U Pragu je izdala svoju prvu knjigu »Misterij ženc« (1900), u kojoj ргkazuje zapostavljanje žena. Između ostalog je izdala još »Ljubezen« (1901) »Odsevi« (1902) »Iz naših krajev« (1903) i »Iskre« (1905), kao i još neke sastave na hrvatskom. Po prelasku u Zagreb je prevodila slovenačke pisce na češki i hrvatski jezik. Zadnje godine života je posvetila borbi za ženska prava ı druge SOCIJalne teme. NO ти

5. Bezbednost u saobraćaju — mišljenja smo da bi na tri ili četiri marke morali upozoriti na najvažnije uzroke brojnih nesreća u drumskoni saobraćaju. Suvišno je govoriti o tome koliko ljudskih života i materijalnih vrednosti se gubi iz godine u godinu u sve većem broju nesreća na našim putevima. Zašto me bi ı sa markama upozorili na opreznost u drumskom saobraćaju i tako možda spasli nečiji život?

| 6. Zaštita čovekove sredine — ponovo predlažemo da svake godine na međunarodni dan zaštite čovekove sredine izađe jedna marka u milionskom tiražu sa motivom zaštite prirode — zemlje, vazduha i vode. Mislimo da je suvišno govoriti o podobnosti takve akcije jer smo usvojili više vrsti propisa za zaštitu okoline ı takva bi marka svake godine doprinela brojnim akcijama na tu temu.

7. Dan marke — po uzoru na većinu poštanskih uprava u svetu mogla bi kod nas da izađe svake godine marka za Dan marke. (Možda 1. maj, jer je 1. maja izašla prva marka u našim krajevima — Kneževina Srbije). Iz sredstava dobijenih prodajom te marke mogle bi se organizovati međunarodne priredbe i skupovi te bi tako propagirali ne samo naše marke već i turizam i sve ostalo.

8. Muzejski eksponati — na markama tih svakogodišnjih izdanja mogli bi biti prikazani detalji narodnih nošnji (naprimer, gorenjska svadba, srpske opanke) ili proizvodi domaće radinosti (naprimer, poznata »Gorjuška čedra«). Mislimo da bi takva serija bila zanimljivija kao npr. »Vrči«, jer bi prikazala nešto što praktično drugi narodi nemaju u tom obimu kao mi. Pored toga posle izvesnog vremena mogli bi preći na područje našeg folklora koji je zadnjih godina na markama sasvim zanemaren.

9. 11 svetsko amatersko boksersko prvenstvo u Beogradu — detaljnije podatke ćete lakše dobiti u Beogradu nego mi u Ljubljani, ali mislimo da bi takvo prvenstvo morali obeležiti jer se jugoslovenski boks zadnjih godina istakao na međunarodnoj sceni.

Kao što je razumljivo da se s markama ne mogu uvek obeležiti svi događaji i jubileji koji to zaslužuju predlažemo da bi za događaje i jubileje koji ne budu obeleženi markama izdali posebne spomen dopisnice. Na levoj strani dopisnice bi bila slika koja bi prikazivala događaj ili jubilej, a na desnoj strani kao što je uobičajeno prostor za adresu, koji bi bio zbog slike malo skraćen. Takve dopisnice bi još dopunili sa od!tampanom markom sa slikom koja bi odgovarala motivu na levoj strani dopisnice. Takva dopisnica bi predstavljala suvenir a ujedno bi i propagirala skupljanje i kolekcionarstvo što je kod nas još uvek zanemareno.

SKUPŠTINA DRUŠTVA FILATELISTA U PANČEVU

. 14. januara 1977. održana je godiš- skupština je doncla odluku da se drug nja skupština Društva filatelista u Đurić Tihomir izabere za počasnog Pančevu. Na skupštini je dopunjen predsednika društva. Za predsednika Statut društva a u duhu Statuta SF Izvršnog odbora izabran je drug RoVojvodine. Na skupštini je odata po- tar Zlatko, potpredsednik Tajdić Žika šta nedavno preminulom predsedniku sekretar Blaga Stevan, blagajnik Ка. nadzornog odbora Varga Augustu, du- kić Radenko, članovi Lelić Jožef, Margogodišnjem članu i jednom od osni- ković Slobodan i Marinković Rade. vača društva. Skupština je takođe ро- а СИА a о tvrdila raniju odluku Izvršnog odbora Na skupštini je istaknuta potreba da Društvo upiše zajam za energe- za organizovanjem izložbe, povodom tiku u iznosu od 8.000.— dinara. Ža proslave 40-godišnjice dolaska druga dugogodišnje zalaganje od osnivanja Tita na čelo Partije i 30-godišnjice obdruštva i postignute rezultate u radu nove filatelističkog rada u Pančevu ı na omasovljenju filatelije u Pančevu, okolini i Društva filatelista u Pančevu.

13