Филателиста

PREDFILATELISTIČKI I RANI FILATELISTIČKI PERIOD U JUGOSLOVENSKIM ZEMLJAMA (XIX VEK)

Milan V. Petković

Početkom XIX veka, najveći deo teritorija jugoslovenskih zemalja je još uvek bio pod turskom vlašću pa je, shodno tome, i turska mreža poštanskih linija bila najmnogobrojnija. Poštanske linije su bile organizovane duž glavnih puteva koji su vodili od Carigrada (današnji Istanbul) do važnijih gradova u Otomanskoj imperiji i između njih, po sistemu memnzulama (1).

Posle drugog srpskog ustamka, na teritoriji Srbije zadržale su се turske menzulane u Beogradu, Jagodini i Palanci. Međutim, 1816. godine, formirana je u Beogradu srpska nahijska menzulana koja je radila uporedo sa turskom sve do 1824. godine. Tunske menzulane postojale su u Srbiji do tridesetih godina kada su zamenjene srpskim koje su preuzele sav poštanski saobraćaj u Srbiji.

U toku 1839. godine, reorganizovana je administrativna uprava Otomanske imperije i početkom 1840. godine, pored ostalih novoformiranih ustanova, formirano je prvo Ministarstvo pošta. Po propisima koje je izdalo to ministarstvo, u našim krajevima pod turskom vlašću, počev od 1841. godime, otvaraju se pošte u većim administrativnim centrima (Niš — 1841, Bitolj 1843, Skoplje — 1840. godine) i duž tzv. »carigradskog druma«. Prvi turski žigovi, upotreblieni za poništavanje poštanskih pošiljki u našim krajevima, bili su elipsastog oblika, raznih veličina, sa tekstom »Andjanibi rostal« pisanim turskim pismom, imenom mesta i godinom puštanja u promet. i

Prva poštanska pošiljka na teritoriji Bosne žigosana poštanskim Žžigoimn, р0slata je preko francuske pošte u Sarajevu 1811. godine (2). Nešto kasnije, u Dperiodu od 1846. do 1848. godine, u Sarajevu je otvorena privatna pošta dubrovčanina Spiridona Rajkovića koja je imala stalni karakter. Pošta je prenosila privatne poštanske pošiljke između Sarajeva i Broda. Pošiljke su pomištavane žigom са natpisom »Saraglio« i datumom (dan i mesec) bez oznake godine.

Počev od 1845. godine, tursko Ministarstvo pošta uvodi turske državne pošte u Banja Luci, Mostaru, Sarajevu i Travniku i u još dvadesetsedam mesta u Bosni i Hercegovini koje su radile do 1878. godine. Te pošte su za žigosanje poštanskih pošiljaka koristile žigove ispisane turskim pismom belim slovima na crnoj osnovi, Od 1863. godine, umesto njih, upotrebliavaiu se dvokružni »batal žigovi« da bi se njima poništavale poštanske marke čije je uvođenje otvočelo te godine. Sve do ukidanja turskih pošta na teritoriji Bosne i Hercegovine, korišćene su turske marke izdate u vremenu od 1863. do 1878. godine. Od 1851. godine. u Sarajevu radi i pošta austrijskog konzula tzv. »konzulova pošta« koja je prenosila, sem austrijske, i poštu svih drugih konzulata koji su imali sedište u Sarajevu a takođe i privatnu poštu. Za žigosanie pošiljaka umotrebliavan je okrugao žig sa natpisom »K. K. Oster. GENERAL KONZULAT FUR BOSNIEN.. Pošta je prenošena jedanput nedeljno iz Sarajeva za Brod i nazad.

Na osnovu ovlašćenja dobijenih na Berlinskom Копотези 1878. godine, Austro-Ugarska je iste godine okupirala Bosnu i Hercegovinu. Do 30. juna 1879. godine, ove teritorije su bile pod vojnom upravom pa su i sve ustanove funkcionisale pod kontrolom vojske. Tako se i rad poštanske službe odvijao prema propisima koji su važili za vojsku. Korišćene su, privremeno, marke Austrije i Mađarske koje su poništavane žigovima vojnih pošta. Od 1. jula 1879. godine, privremene poštanske stanice su dobile zvaničan naziv »MILITARPOSTAMT« i upotrbeliavale žigove sa natpisom ». K. K. Militirpost« do 25. januara 1890. godine kada je promenien natpis na žigu u »K. und K. Militiarpost«. Pored natpisa, na žigu bila i brojna oznaka pošte (rimski brojevi za pošte u Bosni a arapski za pošte u Hercegovini). Za frankiranje pisama, korišćene su vojnopoštanske marke za Bosnu i Hercegovinu. Kneževina Srbija je 1837. godine imala 22 menzulane koje su vršile i funkciju poštanskih stanica jer se preko njih odvijao sav poštanski saobraćai. Menzulane su ustanovljene u sledećim mestima: Aleksinac, Beograd, Banja, Valjevo, Gurgusovac, Zaječar, Zvornik, Jagodina, Karanovac, Kragujevac, Kruševac, Loznica, Milanovac, Negotin, Požarevac, Smederevo, Soko, Ćupriia, Užice, Fet*slam, Čačak i Šabac. Dvadesetpetog maja 1840. godine, po starom kalendaru, Kneževina Srbija je uvela državne pošte koje su primale i privatne poštanske pošiljke. Sve do poJave žigova, pisma su precrtavana unakrst crvenom ili plavom olovkom što je služilo kao dokaz da je poštarina plaćena.