Филателиста

JOŠ NEKOLIKO REČI O LOVRENCU KOŠIRU

ivan Jakič

Raduje me što je časopis »Filatelista« objavio prvo reagovanje na moj prilog o Lovrencu Koširu. Smatrajući da postoje još uvek neke nejasnoće u vezi uloge Lovrenca Koširu u istoriji pošte, navešću nekoliko dodatnih elemenata, kako bi još bolje osvetlili njegovu ulogu, s tim što ću istovremeno nastojati da odgovorim i na pitanja druga Milana V. Petkovića.

Tačno je da opis maraka, koje smo izdali u čast Lovrenca Košira (Katalog poštanskih maraka jugoslovenskih zemalja br. 426—4929 i 430), glasi »P.I. u čast Lovrenca Košira, idejnog tvorca poštanske marke«•, i to zbog toga što je u predlogu (pre više od 30 godina) za izdavanje maraka bilo navedeno »sve« o tome ko je bio Košir. Mislim da je naše izdanje za Košira tako registrovano i kod Svetskog poštanskog saveza — UPU. | jedan od najpoznatijih svetskih kataloga engleski Gibons — navodi za jugoslovensko izdanje za Košira, i to pod navodnicama, da je »ideološki kreator prve poštanske marke« (cinizam ili »engleski humor«, naime, po toj »logici« Košir bi bio »kreator crnog penija«). Posebno želim naglasiti da u britanskoj filatelističkoj literaturi dosad nigde nisam naišao na L. Košira, a postoje mnoge knjige o poštanskoj reformi, kao i knjige i članci o Rowlandu Hillu i Jamesu Chalmersu.

U vezi pisanja o Koširu u Novoj enciklopediji u boji — Vuk Karadžić—Larousse smatram da je Petar Ačanski objavio do sada jedino poznat stav o Koširu, budući da Koširovu stvarnu ulogu najverovatnije nije ni posebno izučavao. Jedini ozbiljan istraživač Koširovog života i rada još uvek je dr. Velimir Sokol iz Zagreba!

Austrija je u okviru izdanja Europa-CEPT izdala marku u čast Lovrenca Košira (Laurenz Koschier — »Pionier der Briefmarke«), i to u čast »Ausirijanca i njegovih zasluga za poštansku marku«, najverovatnije na osnovu »Postojećeg materijala« o Lovrencu Koširu (n. pr. Armand von Schweiger-Lerchenfeld je 1902· godine u knjizi o istoriji pošte, Košira opisao kao čoveka zaslužnog za uvođenje poštanske marke), kao i materijala koji sam ukratko opisao, nadam se dovoljno argumentovano, u svom članku o Koširu u »Filatelistu«, br. 186-187. Glasilo UPU — Philatelie Populaire objavilo je skraćenu verziju podužeg prospekta o izdanju za Košira, koji je glasilu UPU dostavilo Ministarstvo za poštu Austrije (interesanino je da je poduži tekst iz ovog prospekta objavljen u indijskom filatelističkom glasilu »India Stamp Journal«, koji inače ne objavljuje austrijske novitete. Prospekt je tom časopisu dostavilo Ministarstvo za poštu Austrije ili njegova autorica).

Još nekoliko reči iz istorije pošte i poštanske marke:

Ulrich Hager — Grosses Lexikon der Philatelie: »Košir Lovrenc, 1804—1868 (prema drugim podacima 1804—1879), austrijski službenik zaposlen u Ljubljani, je već 1835 godine, kao što proizilazi iz dokumenata, predložio Ministarstvu trgovine u Beču (podređena mu je bila i pošta) da za prethodno plaćanje porta uvedu »nalepljene žigove poštanskih taksi« (»aufklebare Brieftaxstempel«), izrađene »kao štampane papirne lističe«. Košir je Verovatno time mislio na administrativne žigovne marke (Siegelmarken), koje su već duže vremena bile poznate (podcrtao I. J.), s tim što bi ove imale drukčiji, odgovarajući natpis. Ovaj predlog su temeljito razmotrili i na kraju ga odbacili. Pošto je James Chalmers već 1834. godine izradio probne otiske nalepljivih maraka, a javnost je počela da diskutuje o poštanskoj reformi, dozvoljavamo si pretpostavku da Koširova inicijativa dolazi otuda, pretpostavljajući da se Košir u vezi ovog noviteta dogovarao sa nekim Englezom. Svakako je nesporna činjenica da je Košir pre Rowlanda Hilla razmišljao o uprošćenju poštanskih pošiljki od strane pošaljaoca, s tim što svoje ideje nije, kao što su činili Chalmers i Hill, izneo široj javnosti, već se kao službenik obratio nadležnom organu, što je i uzrok da se

o njegovom predlogu počelo pričati mnogo kasnije«.

Znači, Hšger piše o poznatoj polemici o prvenstvu izrade poštanske marke, u kojoj većina podržava Hilla, a neki pripisuju zasluge i Chalmersu, s tim šio Košira spominje samo kao službenika skoji je razmišljao o uprošćenju poštanskih pošiljki« (iako za ovo ne postoje argumenti odnosno dokumentacija! — vidi »Filatelista«, br. 186—187). Po Hšgeru nije Hill preuzeo ideju od Košira (Košir navodi da je o svom »pronalasku« pričao sa »En-

glezom Galwayem« 1837. godine — tada su već bili poznati Chalmersovi i Hillovi prilozi za poštansku reformu!).

The Encyclopedia of British Postage Stamps (Billig's-Robson Lowe): »Hill je 1826. godine razmišljao o mogućnosti uvođenja putujućeg poštanskog ureda, koji je 1837. godine bio i osnovan i prvi put uveden između Liverpoola i Birmingema, iako svoje predloge nikada nije objavio. Predložio je takođe uvođenje jedinstvene poštanske takse, bez obzira

na udaljenje odnosno relaciju slanja pisama (predlog, koji je kasnije opisao u svojoj knjizi Post Office Reform....)«. i 5 OI | о" ДИ пон

19