Филателиста

Ако bi inostrane vlade želele da se pisma upravljena na ambasadore ili poslanike nastanjene u inostranim zemljama, podvrgnu spoljnom čišćenju, dovoljno će biti da izjave, da će ih oni sami iznutra očistiti.

Postupak kojeg se treba držati pri probadanju, otvaranju i kadenju pisma i paketa

Probadanje pisma može se najbolje i najbrže uraditi mašinom sličnom onoj koja se "upotrebljava za carinsko pečaćenje, čija klješta na donjem kraju imaju umesto pečata metalnu ploču, u koju su zabijene oštre i dobro zašiljene igle uredno rastavljene da se pismo pod takvom pločom na daščici od nekog drveta samo jednim pritiskom na više mesta probode. Gde takvih igala nema pisma se mogu probosti šilom ili na više mesta prorezati oštrim nožem.

Pisma tako probodena ili prorezana prihvatiće se klještima i jedna po jedna staviće se nad žeravicu, toplotu i gustu sumpornu paru.

Sva službena i privatna pisma, koja se po propisima imaju otvoriti, najpre makazama prorezati, a da se ne ošteti pečat, čistiće se držeći ih klještima nad jakom vatrom ili u priboru za kađenje. Drugi način čišćenja (pisma staviti na spravu određenu za Кадепје) primeniće se samo kad bude puno pisama, zbog čega je pribor za kađenje potreban samo u onim zdravstvenim ustanovama gde dolazi veliki broj pisama za čišćenje.

Kađenje klještima vršiće se nad žeravicom tako daleko od plamena, da se pisma ugreju koliko je potrebno. Listovi koji vise imaju se drvenom hvataljkom neprestano držati; zato se istim klještima ima list po list prevrtati, da para dohvati svaki list po celoj površini.

Pisma koja se moraju otvoriti čistiće se u posudi za kađenje na isti način kao ona koja se imaju probiti, ali s tom razlikom, da se pisma ne bi pomešala imaju se ista dobro učvrstiti tupim drvenim vilama i tako staviti u gore navedenu posudu.

Kad se pisma dezinfikovana sasvim ohlade, imaju se ponovo složiti i pošto se ponovo stave na svoje mesto zalepiti voskom i na njih udariti pečat kontumačkog ureda.

Sva pisma i zavoji koji se ne probodu niti otvore, nego samo spolja očiste, pošto se prokade ima ih kontumačni ured zabeležiti samo rečima »Čisto izvana a nečisto iznutra«. Na onima pak pošto su probodena i otvorena uredno očišćena ima se napisati »Čisto izvana i iznutra«.

Otvaranje, čišćenje i zapečaćivanje svih pisama bez razlike ima u tu svrhu određena osoba stalno izvršavati pred barem jednim kontumačnim službenikom.

Čitanje otvorenih pisama od strane onih koji se njima zanimaju ili sa strane drugih osoba nije dopušteno ni pod kojim uslovima uz najstrožu odgovornost.

ODNOS ZEMUNSKOG KONTUMACA PREMA KONTUMACIMA U SRBIJI

Posle više uspešnih ratova Austrija posle Požarevačkog mira 1718. godine prodirući u Srbiju pristupa osnivanju kontumaca. U cilju osiguranja od zaraza prema Turskoj Austrija osniva kontumace u Paraćinu, Čačku i Crnoj Bari. Takođe formira se ad hoc kontumac u predgrađu Beograda 1738. godine. (19)

_ __U vreme formiranja kontumaca u Zemunu u Srbiji su već radili austrijski kontumci koji su vršili dezinfekciju poštanskih pošiljaka koje su dolazile iz Turske. Najveći broj ovih pošiljaka upućivan je u glavni kontumac, koji se nalazio u Paraćinu radi sanitarnog postupka. Kao najveći i glavni, kontumac u Paraćinu vršio je sanitarni postupak sa poštom koja je bila u prolazu kroz Srbiju, tako da zemunski vorkontumac nije imao potrebe da Ovu poštu uzima u postupak. On nije mogao ni po svom položaju i funkciji da vrši ovu dezinfekciju, jer po okupaciji Srbije zemunski vorkontumac imao je podređenu ulogu u odnosu na Paraćin. Takođe u blizini bio je i beogradski kontumac kao i ostali u Srbiji koji su mogli da izvrše dezinfekciju upućene pošte. Mnogi autori navode da nema sanitarnih oznaka o izvršenoj dezinfekciji pisama u ovim kontumacima. Autor takođe nije našao oznake ovih kontumaca, ali tragova svakako ima, a oni se mogu naći u bečkim i peštanskim arhivima.

U cilju suzbijanja kolere sa severa osnivaju se u Srbiji dosta primitivni kontumaci 1831. godine u Poreču, Ćupriji, Beogradu, Golubcu i Dobrinju (Dobra). Ovi su kontumaci radili kratko vreme. (20)

. Pošto je zaraza dolazila sa severa zadatak ovih kontumaca bio je da vrše dezinfekciju pošte koja je dolazila iz navedenog pravca.

Zbog pojave kolere u Zemunu upravnik grada Beo jović izveš . од | ! grada Cvetko Rajović izveštava knjaza Miloša 6. VIII 1831. godine da je radi privremenog kontumaca dao da se očiste

magaze pokraj Save ka Topčideru; i ija pi ši > падгогот. (21) pčideru; dezinfekcija pisama vrši se u Zemunu pod našim

13