Филателиста

Сјаћеџвја

KRATAK BORAVAK VUKA U SRBIJI (1811–1813)

U doba Turaka na poznatom Carigradskom drumu koji je vodio od Beograda do Carigrada, preko Niša, među lokalitetima na desnoj obali Dunava bila je POŠTANSKA STANICA – ВАХА PALANKA, važna raskrsnica na putu za Dakiju. Ime mesta BRZA PALANKA javlja se u vreme austrijske okupacije Srbije /1718—1839/. Ime je dobila po reci Brzi i turskoj oznaci za palisadno utvrđenje palanku. Kao menzulska stanica koristi se u prenosu austrijske diplomatske korespondencije, o čemu su Austrija i Porta sklapale posebne sporazume o redovnom obavljanju službe na liniji Beograd-Carigrad. Tatarsko-menzulski saobraćaj u Srbiji funkcioniše od 1807.godine, do otvaranja prvih pošta, koje imaju karakter javnih ustanova (1840. i kasnije). Potreba za otvaranjem sopstvenih tatarskih veza i menzulskog saobraćaja javlja se u vreme prvog srpskog ustanka, kada Karađorđe, posle izvršene podele oslobođene teritorije na nahije, sa vojvodama na čelu svake, naređuje da se na području svake nahije otvaraju menzulane /prve u Beogradu i Ostružnici/.? У

а

То ~“ еф 7 + У ~, ' | AZ LA! КАР

Ргетт “O. = па“ ја

________-— —-—_ ——_—

7“

ал псе „“

вуна

Vuk Stefanović Karadžić, koji je samo kratko vreme boravio u Srbiji /1811—1813/, radio je kao upravnik carinarni ce u Kladovu, i kao sudija”! i zamenik komandanta mesta u Brzoj Palanci? – sud se nalazio u zgradi menzulane.

Dolaskom na vlast Miloša Obrenovića ukidaju se postepeno turske menzulane i preduzimaju mere da se organizuje sopstveni menzulski saobraćaj. Ove prve srpske menzulane /ili kako ih je narod zvao vilajetske pošte/, koriste se isključivo za potrebe državne vlasti, stranih diplomatskih i naših tatara, a samo u izuzetku za prenos pošiljki privatnih lica.

Prve pošte u Beoaradu i Kraquievcu otvorene su 1840.godine, a prvim zakonodavnim aktom „Ustrojenije poštanskog zavedenija, 15.oktobra 1843.godine otvaraju se i u svim većim mestima u Srbiji.

1/ — „U Srbiji, Turci kao gospoda sjede samo po gradovima ı varošima. Oni, kao plemići u svome carstvu, ne plačaju dacije /ni karača. ni poreza. ni čibuka/ osim što drže po varošima m e n z ulan e /pošte za carske tatare/, koje obično svake godine u početku meseca marta javno zakupljuju oni koji se pothvate da ih najjeftinije drže„ M Petrović, Finansije ı ustanove obnovljene Srbije, Beograd.1899.. | B04. Vuk St Karadžić Prvi i drugi ustanak. Beograd, 1947 ., s 32 2/ – „i zatim, u Brzoj Palanci sudski činovnik, dok 1813. ne ostavi i on Srbiju i pode. lagano u Beč. 3/ – „_.1810. sa zgrčenom nogom i hodiljkom /štulom/ vratio u Srbiju. Posle je bio učitelj osnovne škole u Beogradu, carinik u Kladovu i starešina brzopalanačkog sreza..

Smiljana Senić

Хе тић ба

Матау о

„У РЕ ДРР Ре „7 210 075 ет :

7 NO“ E S: миљу и 2

: / пе

Pismo koje je Vuk poslao Mariji Popović (pripada predfilatelističkom periodu)