Филателиста

17

PREPISKA GOLOOTOČANA KAO FILATELISTIČKI MATERIJAL

Milan Vukosavljević i Vojislav Begović

Uvod Do sada, u filatelističkoj literaturi nije obrađivana prepiska političkih osuđenika u periodu rezolucije Informbiroa. Ovaj tragičan period naše istorije ostavio je duboke tragove u svesti mnogih ljudi, a naročito porodica Golootočana. Sačuvan je mali broj poštankih dokumenata.

Nedavno, na jednoj domaćoj aukciji ponuđeno je nekoliko dopisnih karata golootočke prepiske i sve su lako promenile vlasnika. Ne malo iznenađenje za nas predstavljalo je objavljivanje fotografije u podgoričkoj »Pobjedi«, u feljtonu o Golom otoku, па kojoj se vidi poštanska tabla sa napisom »PTT / GOLI OTOK / Zadnja pošta Goli Otokc«.

Tragajući za poštanskim materijalom i drugim dokumentima, koji bi ukazali na postojanje organizovane poštanske službe u ovom i sličnim logorima, sproveli smo odvojena istraživanja. U jednom momentu objedinili smo sve do čega smo došli u celinu koju čini ovaj rad.

U istraživanju smo pošli od činjenice da se prepiska osuđenika sa porodicama odvijala kroz postojeći poštanski sistem, ali i da su postojale posebnosti. Upoznavanje sa njima čini jednostavnijim prepoznavanje materijala koji pripada ovom području. Pregledali smo ograničen broj originalnih dopisnica, koje su tokom trajanja istražnog postupka (u različitim zatvorima) i izdržavanja kazne (na Golom otoku) zatvorenici slali svojim porodicama ili primali od njih. Prema našem mišljenu postoji više razloga zbog kojih je ovo područje ostalo filatelistički neistraženo. Ipak, dva su najzančajnija: prvi, kod većine golootočana po izlasku iz zatvora postojala je želja da se pošta koju su porodice sačuvale uništi i drugi, filatelističko čeprkanjes izgledalo je sasvim neinteresantno zbog nepostojanja naročitih poštanskih žigova i drugih obeležja poštanskih manipulacija. Postoje i drugi nefilatelistički razlozi (uglavnom političke prirode). Međutim, pojava dopisnica golootočke prepiske na filatelističkom tržištu ponovo je oživela ovu zapostavljenu temu i dala nadu da će ovo područje biti filatelistički proučeno i objašnjeno.

Istorijski deo Rezolucija IB-a (1948.) je poslužila kao povod za jednu od najvećih čistki u istoriji KPJ. Politbiro i kompletna nomenklatura Partije našli su se pred pitanjem: šta raditi sa ljudima koji su bili ili su mogli biti smetnja za održavanje postojećeg partijskog sistema. U odgovoru na ovo pitanje nastali su logori za ibeovce. U Bileći i na ostrvima Sveti Grgur, Ugljan i Goli otok, za muškarce, a za žene u