Филателиста

pratila sa brojnim masovnim kover- a tama, dopisnicama i razglednicama sa uštampanom markom, kao i sa 56 prigodnih žigova, na koje su domaci filatelisti, zajedno sa gostima, strpljivo čekali svakodnevno u dugim redovima. Ni toga nije uvek bilo dovoljnih količina za sve, pa je ТЕ» bilo u stilu ko pre devojci, njemu samo ra: osmeh, eventualno. Na opšte izne- = nađenje za ovu izložbu Pošta Bugarske

nije izdala ni jednu maksimumkar- OR ala a

Izložba je imala niz pratećih manilestacija. Poštanski muzej je imao reprezentativan izložak na desetak vitrina sa raritetima (ploče, eseji, crteži, probe) koje i treba samo muzej da ima i izlaže. Takođe, na jednom od zidova na ulazu u izložbene prostorije prikazano je 10 većih grafičkih listova na temu mejl arta. Kažu, neko je to video na beogradskoj izložbi “SRBIJAFILA” prošle godine, svidelo mu se, animirao je mogućeg autora – grafičara i mora se priznati – bilo je zanimljivo. Zatim, bilo je puno atraktivnih programa za mlade. Organizovan je konkurs za najbolji crtež za marku i to odvojeno za dva uzrasta – od 7 do 14 godina i od 14 do 18 godina, na koji je iz cele Bugarske stiglo nekoliko stotina predloga. Po prvih pet u svakom uzrastu dobili su brojne i vredne nagrade, stigli su sa roditeljima iz raznih krajeva Bugarske na ovaj događaj a sve je propraćeno adekvatnim kulturno – zabavnim programom i odgovarajućim ceremonijalom.

Jedan stari automobil "zaporožec" bio je parkiran blizu ulaza u velelepnu zgradu Plevenske galerije gde se održavala glavna izložba i većina drugih pratećih manifestacija. Na taj automobil deci je bilo dozvoljeno da po svom nahođenju izlepljuju žigosane marke iz celog sveta koje su im domaći filatelisti stavili na raspolaganje u ogromnim količinama. Za njih je organizovan i specijalni kurs o filateliji, sa praktičnom obukom – kako "kupati" marku, kako je neoštećenu skinuti sa razglednice, kako se koristi pinceta i klaser, kako se čita katalog, itd. Sve vreme trajanja izložbe, deca uz roditelje ili svoje nastavnike, bila su prisutna igrajući se sa markama i filatelističkim priborom, što je davalo poseban šarm ovom izložbenom prostoru.

Kako je među članovima žirija i komesarima bilo i dosta visokih funkcionera nacionalnih filatelističkih saveza, spontano su se otvarala aktuelna pitanja organizovanosti, sadržaja rada, časopisa, izvora finansijskih sredstava i sl. Takođe, otvorena su i pitanja ko je, gde i kada odlučio da se prestane sa održavanjem tradicionalnih izložbi ovog regiona pod nazivom “BALKANFILA”, odnosno jednoglasno je ocenjeno da ih treba nastaviti. Constatovano je da bi nacionalni savezi ovog područja trebali da se organizuju putem regionalnog savetovanja koje bi relevantno odlučivalo o vremenu i mestu, ali i o potrebi i mogućnostima održavanja Balkanfile i Balkanmaksa, kao i o drugim

о, РРИУБМУ

41

= & ВРШИУБММ

впгеаунју

„= "впгауним

« ~ E ee »

> |“ ве | Е | 4 1