Филателиста

istaknuto je pitanje da li se može valjano balansirati materijal i ravnomerno zastupiti u obradi sva područja koju tema nalaže ili se pod prinudom raspoloživog materijala sačini zbirka samo od onog što se trenutno ima. Ocenjeno je da je i tekstom izložak nedovoljno temeljito obrađen i to pre svega onaj deo koji se odnosi na jugoslovensko područje. A za očekivati je da to područje autor, po domicilnom osnovu najbolje i poznaje. Staro i neizmenjivo pravilo da se na međunarodnim izložbama izložak mora obraditi na jednom od svetskih jezika, autor je ovde ispoštovao samo na uvodnom listu. Na svim drugim, to jest, na 79 listova tekst je bio na srpskom jeziku, otkucan na običnoj pisaćoj mašini, očito stare trake, jedva čitljivih otisaka slova. Inače, ocenjeno je, vrlo lep i kvalitetan materijal, samo još da je bilo spremnosti i strpljenja da se pažljivo uredi i obradi kao zaokružena zbirka i izložak. Slične ocene o načinu obrade izloška date su i za zbirku Zlatimira Maljice. lako izložak deluje ispeglano i umiveno, ispoštovana su sva osnovna pravila prezentacije, vizuelno i estetski izložak u vitrini ostavlja utisak monotonije i jednoličnosti. lako ga žiri relativno visoko ocenjuje, naglašeno je da istovremeno ne želi da time i alirmiše takav način koncipiranja izloška. Naime, konstatovano je da je obrađen isuviše dug period od renesanse do ekspresionizma, umesto da je dat jedan

NOM WWII

T1OUIEHCKA

„7

КАРТА |БЕ56

иу

a najviše tri perioda, uz upoređivanje, ocenjivanje i istoriografsku analizu. Žirije imao utisak kao da je samo poređano ono što je autor imao a odnosi se na ovaj široki vremenski period. Nema odgovarajućeg teksta, obrade koja nas informiše o temi io stepenu autorovog poznavanja te oblasti, o metodu istraživanja koji je ovde želeo da primeni. Najčešće su korišćene razglednice koje u vidu reprodukcija izdaju muzeji i galerije. Tu je naravno, nemoguće ispoštovati metod asocijacije koji podrazumeva ideja maksimalfilije. S toga, ako nema bar istraživačkog pokušaja ili atraktivnije ponude informativnog teksta u obradi eksponata, puka doslednost u prikazivanju ovakvog materijala svede se na nezanimljivu jednoličnost. Ocenjeno je da zbirku treba u tom smislu idejno utemeljiti sa preciznijim nazivom, skratiti područja i periode, uneti više istraživanja i bolju obradu i od obilja očito lepog materijala sačiniti živahniju zbirku.

Za Katalog Zlatimira Maljice žirije dao visoku ocenu, pohvalivši napor da se u nacionalnim okvirima pojavi takvo izdanje. Ocenjeno je da treba nastaviti sa peri-