Biološki listići

29)

ziva odvratnost, mogu se crpsti duboka duševna uživanja, kao god što ız đubreta niču čisti kymovi. Treba otkriti te skrivene lepote, i za Čas ružan pokrov koji ih krije iščezava. Poznato je oduševljenje, kojim je čuveni lekar Pinel uzviknto pred Jednim primerkom strašne bolesti, kojom se bavio: Da divnoga vaka!

Nauka može izgledati suvoparna samo ako se gleda, tako reći, njena spoljašnost, koja nema ničega zajedničkoga sa duhom koji skriva, Jer nauka može pribaviti uživanja, koja nisu bitno različna od umetničkoga uživanja kakve slike ili muzičkopa koncerta. Ali ovde dajem reč Speneeru: »Nije istina, ada su naučna fakta nepoetična, ıli da gajenje nauke mora biti štetno po razvitak mašte ili po ljubav prema lepome. Naprotiv; nauka otkriva polja pesništvi onde. gde |e za neučenoga sve sama praznina. Ljudi koji se bave naučnim istraživanjem pokazuju nam, da oni ne ostvaruju slabije, nego sa više snage, poezlju svoga Dpredmeta. Ko se zadube u Hugh Millerova dela o geologiji, ili ko čita Lewesove MWea-Side Studies, opaziće, da nauka pre oživljava poeziju nego li da je uništava.-A ko ogleda Goetheov život, mora priznati da pesnik ı čovek od naukemogu u isto doba biti n podjednakoj aktivnosti. Nije li u stvari besmislena, pa čak i zločimačka pomisao, da čovek, koliko više izučava prirodu, toliko je manje poštuje? Misliš li ti, da će Jedna kap vode izgubiti štogod u očima fizičara stoga, Što on zna da su mjeni elementi vezani jednom silom, koja. naglo oslobođena, proizvodi zrak svetlosti? Misliš li ti. da ono, što se neposvećenome ukazuje kao prosta snežna pahuljica, neće otkriti više odnose onome koji je na mikroskopu video ono čudo azilčnosti i nežnosti snežnih kristala Misliš hi fi, da onaj izlizani kamen sa Daralelnim ogrebotinam ima toliko poetičnosti u jednom nezalačkom duhu, koliko u duhu geologa, koji zna da je pre milijona godina preko toga kamena prešao jedan ledenjak ? Jakat je da su ljudi koji nisu nikada zavirili u naučne studije, slepi prema bogastvu poezije, koja ih okružuje«.