Biološki listići

1

i adžbenike medicine ı fizioloeije. Samo što nije proglašeno, »da romanopisac naturalist mora biti doktor medicine! i Književnost se neko doba prosto šeta izmedu: bolnice ı la| boratorije. Vođ te škole daje nizm svojih naturalističkih romana opšti naziv: Pvrirodma ji druš tvema his trija Jedne porodice... a »prirodna historija« ima Tfžraneuski od prilike značenje, koje Pančić daje reči ie st azstvenica. Isti naturalmtički pisac preduhitruje puiirodne nauke evoga vremena. nalazeći zakone nasleđa n » nenealogiji svojih Junaka. Steta, što nije znao za men ( elizam,te zakone koji često dopuštaju danas, da se mato·mmatićkom pouzdanošću utvrdi šarenilo osobina potomaka iz csobina predaka ....

Nismo mogli dynaeo, a da ne pomenemo taj čudnovati utićaj Claada Bernarda na književnošt, — pitanje koje i ostalom ne možemo dalje raspravljati, — da bi se videlo. “kako eu se njegove ideje daleko infiltrirale, čak i onamo, gde on svaksko nije držao dz im ima mesta.

»-

#e |

~ Claude Bernard ie umro 10, februara 1878., čuven u celom svetu, poštovan, okružen mnogobrojnim odanim čeı nićima, od kojih su meki već bili učitelji, obasut poča: stima. Član Akademije Nauka (1854.), senator Cayetva,

doživotni predsednik Hiolcškoga IDormštva:; 1869. bi izabran za člana Francuske Akademije, namesto Flonren&a, mesto

| koje su posle njega zauzimali Renan. Berthelot, Henr

| Polncarć.

III|||}h