Борба, 09. 03. 1990., стр. 10
—
MET
\
BORBA, petak 9. mart
1990. strana
ČEHOSLOVAČKE PROMENE
Reforma milom i silom N
Odluka čehoslovačkih vlasti da uvedu dodatne takse na robu k
ali i političkim razlozima
Od s izveštača
„Borbe“
cijaln.
Prag. — Nove ošte mere čehoslovačke federalne vlade o carinjenju gotovo svake kupljene stvari koja se izvozi, dobro su zapamtili mnogi turisti, među kojima i jugoslovenski, koji su u protekla tri dana napustili Čehoslovačku. Samo u noći između utorka i srijede na čehoslovačko —mađarskom graničnom prelazu Šturovo, zadržane su (do slijedečeg voza) desetine putnika koji nijesu željeli ili nijesu imali novaca da plate carinu, Na peronu stanice Šturovo, na kome se međunarodni voz Berlin — Budimpešta zadržao desetak minuta duže nego što je predviđeno, carinici su tražili od putnika da za robu kupljenu u ČSSR plate carinu 150 odsto od njene kupovne vrijednosti, a putnici su, tako reći, uglas na nekoliko jezika (bugarskom, rumunskom, poljskom, mađarskom, njemačkom, hrvatskosrpskom i srpskohrvatskom) odgovarali da nemaju novca.
Čehoslovački carinici su bili uporni, pokazujući vladinu odluku, ali nijesu odbijali da prime i
nešto manje iznose ako neko od putnika nije imao dovoljno kruna ili deviza. Naravno, carinici su davali potvrde da su primili novac. Na peronu stanice Sreo bilo je sijaset torbi i kofera, ali i ogromnih rolni itisona, linoleuma, zatim radijatora, auto-limarije, dijelova za kupatila, poljoprivrednih alatljika... Tri plate — carina
Ko je platio carinu (nekima je trebalo i po desetak hiljada kruna — tri i po dobre plate u ČSSR) nastavio je put, a ko to nije želeo ili nije mogao ostao je u Šturovu da deponuje robu. Ostala je u grupa od desetak Jugoslovena.
Šta se dogodilo da se federalna vlada odluči na uvođenje „drastičnih mjera“, a plaćanje 150 odsto carine na vrednost izvezene robe jeste drastična mjera, teško je jednostavno objasniti ne samo strancima već i Čehoslovacima. Jer je primjera radi, 8. januara donesena odluka o „povoljnijim uslovima“ za inostrane turiste pri izvozu čehoslovačke robe ako imaju bančinu potvrdu o promjeni deviza.
Ili, ministar trgovine i turizma. V. Hanzl je ukorio posljednjeg da-
NEMAČKA PRED UJEDINJENJEM
tf”
camac
a li je
pun?
U obe Nemačke u porastu je netrpeljivost prema strancima, ali se na obe strane i kritikuje to neprija-
teljstvo uz pokušaje da se predloži koncept istinskog -
muhltikulturnog društva (Specijalno za „Borbu“)
Bon. — Gifhorn je gradić od 37 hiljada stanovnika u zapadnonemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji. Uprkos prosečnosti Gifhorn se nedavno „izborio“ za istaknuto mesto u medijima.
„Velika“ štampa prenela je sadržaj oglasa koji je gradska uprava Gifhorna objavila u lokalnim novinama. Na celoj strani raširilo se obaveštenje da u Gifhornu više nema mesta za strance koji traže azil, ali ni za doseljenike iz Istočne Nemačke i osobe nemačkog porekla iz istočnoevropskih zemalja. U protekloj godini stanovništvo ovog mesta uvećalo se za oko 2000 ljudi. Da se ne bi stvarala „klima socijalnog nezadovoljstva“, predlaže se da se ova lica ubuduće „prosleđuju“ u druga mesta. Konzervativci, liberali i socijaldemokrati u gradskoj skupštini bili su jednoglasni. Jedino je lokalne „zelene” zatvaranje za pridošlice podsetilo na vreme nacizma.
Oko 4,6 miliona stranaca radi ili živi stalno u Saveznoj Republici Nemačkoj. Protekle godine pristiglo je 720.000 Nemaca iz Nemačke DR i sa Istoka i oko 120.000 ljudi koji su u ovoj zemlji zatražili azil. „Čamac je pun” — glasi omiljena parola onih koji bi želeli da iz nezadovoljstva prosečnog nemačkog (malo)građanina zaplašenog pritiskom pridošlica na tržište rada, nekretnina i potrošne robe izvuku i politički kapital.
Čak i ako za sve još ima prostora, snažni su pokušaji da se odredi
— gde je kome mesto. Vlada zapadnonemačke pokrajine Bavarske predložila je saveznim vlastima da ubuduće Nemci (i građani EZ) imaju prednost prilikom dobijanja društvenih stanova u gradskim područjima. Savezno veće Bundestaga izbeglo je da, kako je bilo zakazano, krajem proteklog meseca raspravlja o ovom predlogu, koji jasno naznačava da bi Turci, Marokanci ili Jugosloveni morali da stanuju u getoiziranim predgrađima. Predlog dolazi neposredno pred komunalne izbore u Bavarskoj gde će se voditi ogorčena borba za glasače između neonacističkih republikanaca i vladajuće konzervativne hrišćansko-socijalne unije (CSU).
U Nemačkoj stranici ne mogu da dobiju dvojno državljanstvo kao u mnogim zemljama sveta. Ovde ne važi ni „jus soli“ kao u nekim zemljama EZ, te dete stranih roditelja rođeno u ovoj zemlji ne može biti nemački državljanin. „Ponosan sam što sam Nemac” glasi tekst na amblemima koji se mogu videti u gradovima Zapadne i Istočne Nemačke. Da je ova rečenica nešto drugo od patriotske izjave jasno je pri pogledu na robustne, kratko podšišane momke u „bomber” — jaknama koji ambleme nose. Ovi mladi ljudi koji se na ulici ne daju prevideti smatraju da je vreme ujedinjenja dve nemačke države pravo vreme da se Nemci oslobode prisustva „stranaca kojima upravljaju strane sile“ i koji žele da „potčine nemačku kulturu, privredu i vladu“, kako to formuli-
na februara funkcionere u prigraničnim mjestima, koji su se žalili da Austrijanci „opustošiše” domaće prodavnice. On je rekao da to što građani susjedne Austrije navodno neumjereno kupuju, nema uticaja na snabdjevenost domaćeg tržišta” jer se ponašaju ekonomično, a takvo ophođenje odgovara pograničnim krajevima“ jer će se ubrzo uvesti malogranični promet.“ Čehoslovački ministar trgovine i turizma je, međutim, drugačije ocijenio stanje u sjevernoj Moravskoj — u pograničnim oblastima sa Poljskom i s DR Njemačkom. Tamo je porast prodaje prehrambenih proizvoda u januaru dostigao maksimum i to nije mali problem. Od ministarstva inostranih poslova ČSSR je zatraženo da se ubrza uvođenje malograničnog prometa sa SR Njemačkom i ukidanje viza sa Italijom. Osim toga, ministar Hanzl kaže da sve vrijeme dok se povlače sovjetske trupe treba očekivati „pritisak“ na prodavnice u ČSSR.
U svemu tome, ako se oslonimo na riječi ministra Hanzla, nema čvrstih elemenata za uvođenje drastičnih carinskih mjera. Ali ako se tim riječima suprotstavi izjava
NIJE VIŠE MIROLJUBIVO Demonstracije u Lajpcigu
še 21-godišnji Istočni Nemac u izjavi dnevniku „Zidojče cajtung“. Na pitanje ko su te „strane. sile“, mladi bravar kaže: „Amerika, Francuska i pre svega — Jevreji“.
Nije tajna da se stranci, pre svih oni iz zemalja „trećeg sveta“, koji žive u Istočnoj Nemačkoj, ponedeljkom ne usuđuju da izađu na ulice Lajpciga. Tamo se naime iz nedelje u nedelju održavaju masovne demonstracije za brzo nemačko ujedinjenje čiji je ton sve agresivniji.
ljudska posledica državnopropisanog internacionalizma u Nemačkoj DR je veliki broj dece iz mešovitih brakova. Studenti iz afričkih, azijskih i južnoameričkih zemalja zasnovali su tamo porodice. Njihova deca danas se ne osećaju strancima, ali ne bivaju od okoline priznata ni kao Nemci. Ti mladi ljudi, zajedno sa stranim studentima, osnovali su sada prvu istočnonemačku organizaciju stranaca za samopoć.
Ali, istovremeno sa nacional-
o: KAO ŠTO
predsjednika vlade češke republike, Petra Pitharta, da još „nema definitivno jasnog, programa reformi“ i da se ne može respektovati želja da se po svaku cijenu izbjegne „nagla inflacija“ — onda je jasno da su neke „kratkoročne mjere“ federalne vlade usmjerene na „očuvanje postojećeg standarda“ koji je ugrožen ne samo zbog pretjerane potrošnje već i zbog teškoća u proizvodnji.
Ekonomija i politika
Odluka o uvođenju dodatnih carina se odnosi na sve prehrambene proizvode (ako se radi o većim količinama — izvoz se zabranjuje), zatim na alkohol, posteljinu, kožnu galanteriju, posuđe, sanitarnu keramiku, lovačke puške, sportsko oružje, municiju, plinske aparate, alate. Time je dopunjen spisak od dosadašnjih 38 grupa proizvoda čiji je izvoz bio zabranjen. Odluka se odnosi i na naftine derivate u vanautomobilskim rezervoarima kao i na muzičke instrumente, koji su se mogli izvoziti na osnovu specijalnog odobrenja. .
U ministarstvu trgovine nam je rečeno da osim ekonomskih po-
JE POČELO
nom zaslepljenošću, raste i broj onih koji su spremni da idu protiv struje, da se (iz)bore za to da ova zemlja postane zaista multikulturno društvo. U Istočnom Berlinu od pre nekoliko dana, na zahtev opozicionih grupa i partija, postoji vladin poverenik za pitanja stranaca. Predstavnica leve opozicione grupe „demokratija sada“, Almut Berger, radi ovaj ne laki posao, ne znajući tačno ni da li će ova institucija postojati posle izbora 18. marta.
Almut Berger kaže da vidi da stranci strahuju od nemačkog uje-
dinjenja, da se boje proterivanja..
Nada se da će moći da učini nešto da do toga ne dođe. Poverenica za pitanja stranaca želi da spreči i da prilikom otpuštanja radnika, koje će biti obavezni pratilac privredne reforme, stranci prvi budu na meti. Zapitana od novinara zar ne misli da je stari režim diskreditovao pojam internacionalizam, Almut Berger odgovara: „To se odnosi onda i na pojam solidarnosti.
„Prljava mala tajna je da mi uživamo u našem uzdizanju prema sta-
tusu supersile.“
TOMAS KILINGER, glavni urednik lista „Rajniše merkur”
oja se iznosi iz zemlje motivisana je ekonomskim,
stoje i politički elemeti „čestog mijenjanja” odluka. U Pragu je, naprimjer, kod metro stanice Sokolovska otvorena „buvlja pijaca“ na kojoj su prodavci sovjetski, bugarski, rumunski, vijetnamski građani. Jugoslovena na toj pijaci nema, ali ih ima, kažu, u drugim gradovima bližim Jugoslaviji. U srcu Praga, na ulazu na Staromjeske namjesti, uglavnom mladi ljudi iz nekih azijskih zemalja prodaju sve — od jeftine šminke do kaseta i baterija iz SR Njemačke. Policija ih povremeno rastjeruje, mada, čini se, tu rijetko i navraća da ih ne bi rastjerivala.
Mnoge vladine mjere zavise i od „glasnosti javnosti”. Ako se čuju prigovori da „stranci pustoše radnje“ mogu se očekivati mjere poput ovih koje su već donesene. I tako sve do okončanja junskih izbora za organe vlasti. U decembru prošle godine, naročito uoči božićnih i novogodišnjih praznika, Prag je bio neuporedivo bolje snabdjeven nego ovih dana. Međutim, za čehoslovački glavni grad se može reći da je ipak dobro snabdjeven — naravno domaćim proizvodi-
ma. D. VUKČEVIĆ
Ali, možemo pokušati da barem ne nestanu sadržaji tih pojmova. Internacionalizam, multikulturalni život ili solidarnost su sadržaji kojih se jedno društvo ne može odreći i bez kojih ne mogu da zamislim budućnost u ovoj zemlji“.
Zapadnonemački zeleni već dugo razrađuju koncept „multikulturnog društva“. Podsećaju da to što Nemci svoje „stomake obogaćuju italijanskim picama i turskim ćevapima“ još ne znači da se i društvo obogaćuje novim sadržajima. Jedan od glavnih zagovornika koncepta „multikulturalnog društva“ jeste frankfurtski „zeleni“ političar Daniel Kon-Bendit, Od nje-
| gaje krajem februara stigao i radi-
kalan predlog — na dan nemačkog ujedinjenja trebalo bi da svi stranci koji u Nemačkoj žive duže od tri godine steknu pravo na dvojno državljanstvo. Originalno je već mesto gde je predlog izrečen — seminar međunarodne asocijacije policajaca o temi „stranci i azilanti: kraj mogućnosti za njihovo primanje ili na putu u multikulturalno društvo“.
„Zeleni“ i Kon-Bendit žele da se na tom putu uz politički ustanovi i tzv. azil katastrofe. Koristili bi ga mladići koji ne žele da iđu u „sveti rat“, iranske devojke koje ne žele da nose čador ili ljudi iz područja kojima prete ekološke katastrofe.
„Nemačko držanje sam-biti-gospodar-u-svojoj-kući razlikuje se od nemačkog rasizma iz 30-tih godina po tome što se artikulira na bazi dovršenog potrošačkog društva. Reč je o tome, čak i u donjim slojevima i novoj desnici, da se dostignuto blagostanje štiti od imaginarne gramzivosti ostatka sveta” — kaže Kon-Bendit i, kao i njegova „zelena“ partija, traži definiciju „društva s one strane nacije i nacionalne države“.
Iracionalnost razbesnelog nacionalnog osećanja, međutim, pokazuje već činjenica da bi se za nekoliko dana premijer Istočne Nemačke mogao zvati Ibrahim Beme. Socijaldemokratski kandidat na izborima u Nemačkoj DR, verovatno dete jevrejskih roditelja stradalih u logoru, odrastao u sirotištu sa pristojnim nemačkim imenom Manfred, odlučio je u ranoj mla-
dosti da promeni ime u sadašnje |
— Ibrahim. Snežana BOGAVAC
RAT ZVEZDA: VOJNA MISIJA ATLANTISA
Nova generacija špijuna
Novi američki ın programu „rata zvezda“ na kontrola vojnih aktivnosti
U nedelju 4. marta nakon četvorodnevne kosmičke vojne misije prizemljen je „spejs šati — Atlantis” na pisti baze u pustinji Mohava, Južna Kalifornija. Petočlanu posadu sačekali su predstavnici Pentagona i nekoliko privilegovanih novinara. Tribina za publiku ovoga puta je bila prazna iz razumljivih razloga.
Prema rečima funkcionera Pentagona „Atlantis“ je u zemljinu orbito izneo špijunski satelit nove generacije. Orbitalni stražar nadziraće vojne aktivnosti Crvene armije, posebno strategijskih snaga. Prema podacima satelitske televizijske stanice CNN, američki špijunski satelit pokrivaće 90 odsto teritorije Sovjetskog Saveza.
Novi američki poduhvat u programu „rata zvezda“ samo je potvrdio da se supersile i dalje oslanjaju na špijunske satelite kada je u pitanju globalna kontrola vojnih aktivnosti, naoružanja i vojnih postrojenja. Sada je sasvim jasno da nedavni dogovor Istoka i Zapada u Otavi o kontroli vojnih aktivnosti iz vaz-
duha pod šifrom „Otvoreno nebo“ predstavlja više politički, nego vojni čin.
Izoštreno oko
Vojni sateliti kruže visoko iznad naših glava, „vide i čuju“, fotografišu i prikupljaju podatke sa iznenađujućom preciznošću. Sa satelita je moguće snimiti registarsku tablicu na vozilu, uočiti koliko je sati na ručnom časovniku zemljanina ili razlikovati čin na epoletama oficira. Svakako, to je O8tvarljivo samo pod idealnim vremenskim uslovima sa visine od 115 kilometara i uz pomoć vrhunske optike.
Iz satelita je moguće prisluškivati telefonske razgovore, a isto tako održavati veze na globalnom planu. Sredinom januara ove godine američki šati „Kolumbija“ izneo je u Zemljinu orbitu komunikacioni satelit „Sinkom IV-5" namenjen potrebama ratne mornarice. On je upotpunio mrežu od pet satelita preko kojih Ministarstvo
odbrane održava vezu sa svojim avionima, brodovima i bazama širom planete.
Izviđačke kosmičke letilice obavljaju i takozvano infracrveno snimanje pomoću specijalnih senzora. Sliku formiraju na osnovu tragova toplote koji se razlikuju po temperaturi od okoline. Na osnovu toga moguće je odrediti tip aviona na stajanci, kao i količinu goriva kojom on raspolaže pre leta. „Toplotno oko“ otkriva silose interkontinentalnih projektila, podzemna skladišta municije i pokrete oružanih snage noću.
Infracrvenim senzorima otkrivaju se i raketno-nuklearne podmornice. Prema raspoloživim podacima podmornicu je moguće registrovati na dubini od 40 metara i to sa senzorima koji detektuju razlike u temperaturi od svega 0,05 stepeni Celzijusa. Ali, osnovni problem u primeni tako osetljivih infracrvenih uređaja nastaju usled uzburkanosti mora, oblačnosti i padavina.
Sateliti koji otkrivaju i prate let
strategijskih bombardera opremljeni su prvom generacijom infracrvenih mozaičkih senzora.
Prevaziđena kriza
Nedaće vojnog kosmičkog programa SAD počele su 28. avgusta 1985. godine. Raketa nosač „titan 34D“ koja je nosila izviđački satelit „KH-11“ uništena je zbog poremećaja na toplotnoj izolaciji nakon 104 sekunde leta. Zatim sledi tragedija sa „Čelindžerom“ u kojoj je izginulo svih sedam članova posade. Serija katastrofa američkih kosmičkih letilica prekinula je kontinuitet izviđačke delatnosti iz kosmosa. Zbog toga je Pentagon od Kongresa SAD zatražio novih 10 milijardi dolara za prepravku 13 projektila „titan 2“ u kosmičke transportere i izgradnju 10 novih „titan 34D”.
Još tokom razvoja programa „spejs šatl“ oružane snage SAD su postavile zahtev da se pored četiri
samo je potvrdio da se supersile i dalje oslanjaju na špijunske satelite kada je u pitanju global-
letilice koje koristi NASA izgradi i peti šat! namenjen samo vojnim programima. Pentagon nije hteo da zavisi od NASE u sprovođenju programa „rata zvezda“. Predlog Ministarstva odbrane nije prihvaćen, jer se Veliki vojni sateliti težine preko 10 tona ne mogu izneti u polarne orbite šatlom. Razlog tome je bio nepovoljan geografski položaj beze u Kejp Karnevalu. No, na insistiranje Pentagona izgrađena su kosmička postrojenja u vojnoj bazi Vanderberg na zapadnoj obali SAD.
Posle havarije „Čelindžera”“ NASA je izgradila novi šati kako bi popunila kosmičku flotu, a Pentagonu je obećano da će vojni programi imati prioritet u letovima kosmičkih aviona.
Da je kriza u američkom kosmičkom vojnom programu prevaziđena ukazuju četiri vojne misije šatla u poslednja četiri meseca. Sada je sasvim izvesno da su oči vojnih planera i dalje uprte put zvezda. M. DINIĆ
dašnji ; mogli bi samo slučajno da dospeju
— Od dopisnika Tanjuga
Budimpešta! — Nedavno zase-
danje mađarskog parlamenta potvrdilo je rašireno mišljenje da naši severni susedi razmatraju prava nacionalnih manjina uglavnom tek onda kada su u pitanju sopstveni zemljama. Da dvoje poslanika nije tražilo da se ponovi glasanje o jed-
sunarodnici u okolnim
noj već odbačenoj inicijativi, OVpredstavnici narodnosti
u najviše predstavničko telo drža-
ve.
Kada je prošle godine modifikovan ustav vladajuća i opozicione partije zaboravile su na prava oko miliona ljudi koji nisu Mađari, odnosno na svakog desetog stanovnika romskog, nemačkog, slovenskog, rumunskog, slovačkog i jevrejskog porekla. Osnovni i izborni zakon nisu predviđali „delegate po pozivu“, što znači da je svako kroz predizbornu kampanju morao da se izbori za poslaničko mesto. Tu su izgledi pripadnika nacionalnih manjina više nego simbolični, što je navelo vladu Mikloša Nemeta da predloži makar i privremeno rešenje.
Pozitivna diskriminacija
Ministar pravosuđa Kalman Kuičar je ubedljivo govorio o „pozitivnoj diskriminaciji“ koju poznaju sve zemlje sveta. Nacionalne
manjine su uvek hendikepirane u odnosu na većinu i samo „viškom prava“ mogu zaista da budu ravnopravne. Zalagao se da im se obezbedi po jedan mandat, a više mesta mogao bi da pruži jedino dvodomni parlament. O eventualnoj reorganizaciji „državne kuće“, međutim, moći će da raspravlja tek novi ministarski savet.
Protivnici vladinog predloga podelili su se u dve grupe: jedni su smatrali da je dovoljno i to što ustav garantuje jednaka prava svima i da više puta dopunjavani izborni zakon ne predviđa mogućnost „korporativnog delegiranja“ narodnih opunomoćenika. Za druge bilo je neumesno da uoči opštih izbora, zakazanih za 25. mart, parlament menja sistemska pravna akta. Negativan stav zauzeo je i odbor za pravosuđe i upravu, što je svakako uticalo na opredeljenje makar dela delegata.
Pošto se radilo o izmeni jednog ustavnog odeljka, bila je neophodna dvotrećinska većina. Predlog ministarskog saveta podržalo je 247 prisutnih, za pet manje od potrebnog broja. Ilona Šoltes je primetila da 59 kolega i koleginica nije pritisnulo ni jedno dugme i zatražila je da se glasanje ponovi. U ime toga ustao je i Imre Antal, podsećajući da je mađarska štampa oštro kritikovala Prag što nije usvojio sličan zakon, a sada se isto ponavlja i u zdanju na Dunavu. Jene Horvat jedan od najpoznatijih ovdašnjih advokata, upozorio je da svako ima pravo da ne glasa i da bi ponavljanje procedure bilo protivzakonito. Vršilac dužnosti
NACIONALNE MANJINE U MAĐARSKOM PARLAMENTU ·
aknadno urtičen poziv
Poslanici tek u drugom krugu glasanja ispravili grešku partija koje su zaboravi. le na izborna prava manjina |
predsednika parlamenta
Fodo prešao je preko tih reči i do. zvolio reprizu izjašnjavanja, 1 drugom krugu postignuta je Želje. na većina (270), čime je — kako je sutradan pisao „Mađar nemgzej — sprečen pad na jednom Značaj. nom ispitu demokratije.
Posredni izbor
Pripadnici narodnosti, među. tim, nisu dobili sve što su tražilj Tokom više sastanaka u etničkom i narodnosnom kolegijumu zaugze. li su stav da broj poslaničkih man. data treba podeliti srazmerno veli. čini nacionalnih skupina. Tako bi Romi delegirali pet, Nemci trj Hrvati i Slovaci po dva, Srbi, Slo. venci i Rumuni po jednog pred. stavnika. Sporni su ostali Jevreji, jer neki među njima ne žele status narodnosti, već da se tretiraju kao Mađari judaističke veroispovesti,
Pripadnicima manjina se ne do. pada ni način izbora budućih po. slanika „po pozivu”. Ponuđene su dve mogućnosti: da ih odredi predsednik parlamenta ili poseb. na komisija zakonodavnog tela, Usvojena je druga varijanta, što se može smatrati „manjim zlom“, Pripadnici nacionalnih manjina bi, ipak, najviše voleli da sami bi. raju predstavnike. Pitanje je, nai. me, koliko će pomenuta komisija uzeti u obzir mišljenje narodnos. nih saveza. Dosadašnja iskustva, ističu poznavaoci prilika, nisu baš
ohrabrujuća. Srđan BAŠIĆ
Bog je Bog:
Rimski katolički biskupi uskoro će usvojiti jedan novi univerzalni katehizam, prvi koji je donet od početka ovog veka. Novi katehizam kaže, pomalo iznenađujuće, da je Bog — Bog. Papa smatra da je to potrebno jer je njegov prethodnik, Jovan Pavle 1, izjavio tokom svog trideset trodnevnog „papovanja“ da je „Bog, takođe, i žena“. Novi katehizam na to gleda drugačije — „Bog niti je muškarac, niti je žena. Bog je Bog“.
Katehizam ispisan na pune 392 stranice rezultat je više od dve go-
Zvanično je još tajna, ali je rimski list „Republika“ nedavno objavio njegove opširne delove.
Potreba za novim katehizmom uočena je u Vatikanu pre nekoliko godina, kad su danski katolici objavili jedan sopstveni, prepun stavova podržanih od konzervativne rimske kurije. Biskupi u Africi i Aziji su takođe tražili nešto novo što bi bilo prihvatljivije njihovom narodu.
Novi katehizam doneće malo radosti rimskim katoličkim libera'lima. Izgleda da ne odražava doktrinarna učenja revolucionarnog Vatikanskog veća iz 1960. godine,
vrhovni poglavar. Katolici i dalje moraju da veruju u bezgrešno začeće, „čak i kad je to potpuno strano ljudskom razumu“.
Sargarepa za vozače
Kad su ustanovile da kažnjavanje vozača koji ne koriste sigurnosne pojaseve ne donosi rezultate, vlasti u američkoj državi Zapadna Virdžinija odlučile su da ukinu obaveze i počnu sa — nagrađivanjem. Nedavno je na snagu stupio za-
licajce da savesnim vozačima i njihovim saputnicima koji su vezani pojasevima podele tikete za lutri-
ju. „Valjda će“, kaže predlagač za-
repa biti efikasnija od batine“.
Da nije kiše,..
Rumunska „peplica”, ili „dačia 500 — lastun“, koja je prošle godine izašla iz proizvodnje u Temišvaru, nije prošla najbolje čak ni na rumunskom tržišta. Jeste da je štediša — troši tek nešto više od četiri litra goriva na sto kilometara, ali je karoserija toliko loša da, po kiši, vozač mora da nosi gumene čizme!
Ako se ova i druge „slabosti“ otklone, „lastun“ bi mogao da bude zgodan gradksi automobil, budući da razvija brzinu od 80 kilometara na sat. Pored planova usavršavanja automobile, temišvarski proizvođač zatražio je od novih vlasti da odobri građanima posedovanje dva automobila, jer je još na snazi propis po kome kupci moraju da imaju potvrdu da ne poseduju automobil. dine rada jednog tima stručnjaka. .
s jednim izuzetkom — papa ostaje WM
kon koji ovlašćuje saobraćajne po-
kona, senator Ned Džons, „šarga-
Uporedo s tim, pregovara se i s mnogim inostranim firmama zainteresovanim za razvoj „lastuna”, pa se kao uvoznik pominje i mađarska automobilska industrija.
Poznate svetske firme „Audi“ i „Reno“ interesuju se za dugoročnu saradnju sa proizvođačima u Temišvaru. Kako se „kale“ Japanci
Čeličenje od malih nogu — moto je jednog obdaništa u predgrađu Tokija. Po kiši i snegu, vetru i magli, zimi i leti, 200 mališana svakodnevno, u kratkim pantalonicama, vežba da bi „fizički i mentalno ojačali”.
Gimnastiku na svežem vazduhu uveo je pre petnaest godina direktor obdaništa , a roditelji očigledno nisu imali ništa protiv. „Klinci“ imaju još jedan motiv svake godine dodeljuju se nagrade detetu koje je najbolje podnelo zi-
mu, odnosno najduže polugolo iz držalo u dvorištu obdaništa u perl odu od početka novembra do kra ja februara.
Miteran najubedljiviji
Zapadni Nemci bi za predsednika buduće Evropske zajednicć pre izabrali francuskog predsednika Miterana, nego svog kancelara Kola. Ispitivanje javnog mnjenja li Francuskoj i SR Nemačkoj koje }č sproveo časopis „Ekspanzion bi! nis” pokazalo je da i Francuzi daju prednost svom predsedniku. . .
Među kandidatima su bili španski premijer Felipe Gonzales! predsednica britanske vlade Mo garet Tačer, koja je u anketi dobili najmanje glasova.
Anketirani Nemci su se, takođe, sa 96 odsto glasova izjasnili za Ujč dinjenje Nemačke kao za „dobri stvar“, dok su Francuzi bili pw
oprezniji — ideju je podržalo odsto ispitanika.
Grlo E27 sa svetlosnim aktiviranjem