Борба, 09. 03. 1990., стр. 9

POSLE POKUŠAJA UDARA U AVGANISTANU

Znaci s!

U Kabulu je, prema najnovijim izveštajima, mirmo ali

0 6

1T!VaT?

PO

se u drugim delovima

gemlje vode borbe 0 Vođa puča Tanai poručuje da bitka nije završena

Moskva, Islamabad, — Situaciia u avganistanskom glavnom gradu Kabulu normalizuje se nakon

kušaja državnog udara. U Mos-

se, međutim, nije juče moglo saznati ništa o tome kakvo je stanje u drugim krajevima zemija gde je situacija zategnuta, a puškaranja trajala do preksinoć. s Nema nikakvih potvrda nekih agencijskih vesti da se predsednik Nadžubulah navodno sklonio u neku sovjetsku vojnu bazu. Sovjeti,inače, od 15. februara prošle godine nemaju vojsku u Avganista-

u. ; i U vestima iz Kabula kaže se da radom patroliraju tenkovi i oklopna vozila, a da u zavođenju reda pomaže i 4.000 mobilisanih čla-

NOVA PORUKA ŠEFA DRŽAVE I P

BANCIMA

nova partije. Policijski čas je na snazi, ali počinju da rade prodavnice, kao i državne ustanove, privredne organizacije i slično. Popravljaju se zdanja oštećena u bombardovanju i raščišćavaju se ruševine.

. Još nema vesti o tome koliko je ljudi poginulo u vreme bombardovanja, koje su sprovele pučističke snage predvođene dosadašnjim ministrom odbrane Tanaijem o čijem se boravištu ništa zvanično ne kaže.

Pakistan je kao „potpuno neosnovane i netačne“, odbacio izveštaje da je vođa neuspelog državnog udara, dosadašnji avganistanski ministar odbrane Šah Navaz Tanai dobio utočište u Pakistanu.

TO

ARTIJE KU-

Zvanični predstavnik vlade u Islambadu saopštio je da se Tanai prekjuče u blizini pakistanske granice sastao sa vođama mudžahedina, a potom se vratio „u svoje nepoznato boravište odakle rukovodi operacijama“.

U međuvremenu, Tanai je poručio da se nalazi u Avganistanu, i da „borba protiv prosovjetske vlade u Kabulu nije: završena“. Poruka je navodno snimljena na kasetu koja je dostavljena novinskoj agenciji avganistanskih pobunjenika u Pakistanu.

Sudeći prema najnovijim izveštajima iz Avganistana, u Kabulu je mirno, ali se u drugim delovima zemlje vode borbe.

SLABI SARADNJA HAVANE I MANAGVE — xu-

' banski vođ Fidel Kastro najavio je

Kastro: Biće teže

Nagoveštaj perioda „specijalnog stanja“ koji će doneti dodatna odricanja 0 Drugo upozorenje na mogućnost američke vojne agresije 0 Oštar napad na Čehoslovačku, Mađarsku, Poljsku i Bugarsku

Havana — „Biće teže“ — poručio je peksinoć Kubancima predsednik Fidel Kastro, u govoru koji nagoveštava radikalizaciju sistema u jedinoj socijalističkoj državi unutar zapadne hemisfere.

vođ Kube je upozorio na mogućnost američke vojne agresije na ostrvo. Poručio je da je zemlja spremna na sve varijante agesije i da će Sovjetski Savez nastaviti da isporučuje oružje Kubi.

pretprošle noći obustavljanje vojne saradnje sa Nikaragvom u kojoj je izborima na vlast došla opozicija, predvođena novom predsednicom Violetom de Čemoro.

Kastro je rekao da „nije moguće održati vojnu saradnju sa vladom koja je izrazila antipatiju prema kubanskoj revoluciji“.

Kastro smatra da se ni civilni deo kubansko-nikaragvanske saradnje ne može održati na nivou kakav će biti još kratko vreme, dok su u Managvi na vlasti sandinisti na čelu sa Danijelom Ortegom.

JUGOSLOVENSKO-FRANCUSKA PRIVREDN

oslavija

Poboljšanje francusko-jugoslovenske privredne saradnje pre svega je rezultat nove ekonomske politike Beograda i njegove orijentacije na suštinske promene

i

ela

— kaže francuski ministar spoljne trgovine Roš ·

Pariz. — Poboljšanje francusko-jugoslovenske privredne saradnje je, pre svega, rezultat nove ekonomske politike Beograda i njegove orijentacije na suštinske sistemske promene. To je na godišnjem zasedanju Francusko-jugoslovenske trgovinske komore u Parizu istakao ministar spoljne trgovine Žan-Mari Roš, podsećajući, istovremeno, da je naša zemlja prva na Istoku počela s uvođenjem tržišnih pri-

"|ncipa privređivanja.

Ministar Roš je naglasio da Francuska pozdravlja jugosiovenske reforme, posebno u sferi odnosa sa inostranstvom, koje su po njemu omogućile povećanje trgovinske razmene u prošloj godini na preko milijardu dolara. On je pritom obavestio da Francuska razmatra mogućnost prilagođavanja Konvencije o zaštiti i stimulaciji investiranja u Jugoslaviji, shodno novim uslovima na našem tržištu.

Francuski ministar je istakao

POSETA PREDSEDNIKA SIV EVROPSKOJ ZAJEDNICI

|Dodatna podrška reformama

|| Nastavak sa 1. strane

briselski je dijalog, pre svega, bio

reforme i odnos — sadašnji i budući — Jugoslavije sa Evropskom

skoncentrisan na jugoslovenske

da njegova vlada podržava jugoslovenske napore za bližim povezivanjem sa OECD, Evropskim savetom i EFTA, ali je ocenio da naši odnosi sa Hvropskom zajednicom imaju prioritet. On je dodao da postojeće mehanizme saradnje treba još poboljšati i sugerisao je da .se već počne zajednički razmišljati o novim modalitetima asocijacije Jugoslavije i EZ, iako ugovor o saradnji ističe tek iduće godine. „Francuska vam u tom pogledu stoji na raspolaganju“ obratio se prisutnim jugoslovenskim predstavnicima ministar Roš.

Francuski biznismeni su, u Parizu, izrazili veliko interesovanje za ulaganja u Jugoslaviju. Bilo je govora o desetak konkretnih ponuda, o čijim detaljima je govorio direktor Franko-jugoslovenske banke dr Miodrag Zečević. Ova banka je ključni „poslovni most“ između dve zemlje. Zečević je govorio o iz-

„Tajne službe“ i Kosovo

A SARADNJA

gledima za osnivanje dve francuske banke u Jugoslaviji, što je veoma značajno, jer za nas znači dodatni kapital i suočavanje sa tržišnim ponašanjem zapadnih banaka. Dato je objašnjenje po kome dinar ne može postati konvertibilan u Francuskoj sve dok Narodna banka ne sklopi ugovore o njegovom preuzimanju sa nekoliko krupnih domaćih banaka. On bi time istovremeno postao i platežno sredstvo i otvorio bi nove kanale investiranja u Jugoslaviji.

Uz komplimente, bilo je i za- |. hteva od čijeg ostvarenja, po mišljenju francuskih privrednika, dosta zavise dalja zajednička ulaganja. Oni traže, pored ostalog, jasnu i stabilnu „šemu“ naših poreza, bez čega nisu u stanju da naprave kalkulacije o rentabilnosti ulaganja a kažu nemaju naviku da se zaleću u poslove vezanih očiju.

(Tanjug)

BORBA, petak 9. mart

TRUPE SAD KAO GARANT: Vašington — U govoru poslanicima američkog Kongresa premijer Italije Đulio Andreoti je rekao da je potrebno da američke trupe ostanu u Evropi kao „garant stabilnosti i ravnoteže“. .

Uz to se američki gost iz Rima založio da ujedinjena Nemačka bude pridružena severoatlantskom vojnom savezu.

Andreoti je takođe rekao da je NATO uz zapadnoevropsko updinjavapnjć, okvir za pomoć jačanju demokratije u Istočnoj Evropi. EVROPSKI SAVET NA ISTOKU: Berlin — Boravkom u

Berlinu delegacija Saveta Evrope završila je istočnoevropsku turne-

u. a; Na kraju posete Nemačkoj Demokratskoj Republici, predsednik Minisatrskog komiteta Evropskog saveta, šef portugalske diplomatije Žoao de Deuš Pinjeiro izrazio se pohvalno o brzom razvoju odnosa Berlina sa tom međunarodnom OSRARIČRPIJODi

. Tokom turneje delegacija je posetila Poljsku, SSSR, Rumuniju, Bugarsku, Jugoslaviju, Mađarsku, ČSSR i NDR. Ovo putovanje je u okviru priprema specijalnog zaseđanja Ministarskog komiteta Evropskog saveta, planiranog za 23. i 24. mart u Lisabonu.

SUSRET BEJKERA I ŠEVARDNADZEA: Vašington

— Američki državni sekretar Džejms Bejker i sovjetski ministar spoljnih poslova Eduard Ševardnadze razgovaraće u Vašingtonu od 4. do 6. aprila.

Njih dvojica su februara razgovarala u Moskvi o pripremi posete sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova Vašingtonu, planirane za drugu polovinu juna.

Glavna tema tih priprema je RO o strategijskom razoružanju i postupnoj zabrani hemijskog oružja.

Wwemena se | Ministar U » frab antu e

Sofija — Predsednik bugarske vlade Andrej Lukanov vlasnik je stana čija je vrednost 43.000 leva (zvanični kurs: 1 dolar — 2,40 leva), vile od 14.000 leva i automobila „škoda“.

U Deklaraciji o svojini, koju su po nalogu predsednika Narod-. nog sobranja bili dužni da popune svi članovi POBISIRISOE saveta, Blaze se još i podaci o svim prihodima i imovini u zemlji i inostranstvu predsednika vlade, zatim stanju na njegovim računima u bugarskim i inostranim bankama, kreditnim zaduženjima, akcijama, obligacijama i drugom.

Iz objavljenih podataka vidi se da večina članova bugarske vlade ima stanove u vlasništvu za koje otplaćuje kredite, automobile koji se najčešće viđaju na sofijskim ulicama (,lada“, „škoda”, „moskvič“) i štedne uloge u bankama u „normalnim granicama“.

Ali, ministar inostranih poslova Bojko Dimitrov vozi „trabanta“ proizveden 1986. godine, a automobili nekolicine ministara stari su koliko i kola prosečnog Bugarina — petnaestak i više godina.

KARTER U EGIPTU I IZRAELU: kairo — Bivši ame-

rički predsednik Džimi Karter će doputovati u ponedeljak u Kairo, u misiji aktiviranja bliskoistočnog mirovnog procesa. Karter će razgovarati sa egipatskim šefom države Hosnijem Mubarakom, da bi zatim produžio u Izrael i Tunis. : Egipat je ključni posrednik u naporima da se realizuje plan američkog državnog sekretara Bejkera o prvom dijalogu Izraela i

1990. 6 i strana

VESTPOVESTPOVESTPOVESTPOVESTI?

aaa . Na veoma posećenoj konferenciji za štampu u briselskom Moeđunabo DEO: aljbkaćujulje SNČOOE rodnom pres centru (što je pomalo iznenadilo ovdašnje posmatrače, i zaključke tročasovnih razgovora budući da je istovremeno, na drugom kraju grada _u sedištu NATO remijer Marković j& naveo: ! — gostovao nemački kancelar Kol), dopisnik „Gardijana upitao je | — Predsednik Delor i komesar Premijera Markovića „da li je sto odsto siguran da iza nedavnog ubisMatut, ee. i tail SA A POPNOVA wa tva jednog albanskog emigranta u Briselu ne stoji tajna služba Srbije“, tedni:iht či zatakvu Jugošla: viju uz potpitanje „da li će biti zaštićena albanska manjina na Kosovu“? kakva se sada razvija; njoj je, isti- Premijer Marković je bio kategoričan i efektan: i hi poteebna Evropa, ali je i nb 1 Ne postoji nikakva veza između jugoslovenske policije i pomenuBtebha "Br opi“ . tog ubistva u Briselu, kao što ne postoji ni srpska, ni hrvatska ni bilo P — Jugoslavija ik: ebi! Već bek: koja „tajna služba“ — sem jugoslovenske policije. A naša je policija vetbedilw o oan OSa u odgogi 9ma zainteresovana đa se otkriju stvarni izvršioci tog ubistva i već je, s taga Zajedni com. Taj status je, u tim u vezi, PR belgijskom policijom. Istraga je u toku i ne a „ mogu vam mi reći. ; OJI Gripš dnpadhGbriabike A što se tiče Kosova, tamo je sada stanje mirno, gotovo sva preduzezemlje koje nisu članice EZ (na ća rade i uspostavljen je odnos koji omogućava da se i na Kosovu izrarimer, zemlje EFTA), „Razlikuju ze sve vrednosti demokratizacije našeg sistema. Demokratizacija koja Ka od svih drupih —- ne zato što je u toku u Jugoslaviji — a koja obuhvata višepartijski sistem, slobodhi 'B6k0BB6 i adšu već:Sato Be izbore, nezavisnost sudstva, poštovanje ljudskih prava — vredi za što M6G objektivna različiti...” sve narode i narodnosti u Jugoslaviji. Pa, tako, i za Srbe i Crnogorce KO na Kosovu, i za Albance u Srbiji i u Jugoslaviji.

— Evropska zajednica „uviđa . BSC O UEFA AUTU VER GONNA Pp 0"; imNIJAAI: um pBiriru eri 0 Ti mazsapiyaD zg: masr i Rue gp EaapyaTi

Palestinaca otkako je 1948. osnovana jcvrejska država. Direktni pregovori bi bili održani u Kairu i uglavnom bi se odnosili na iokalnec izbore Palestinaca na okupiranoj teritoriji.

Traelska vlada se podelila oko Bejkerovog plana.

NASTAVAK ANTIJUGOSLOVENSKE KAMPA-

NJEsofija. — Izveštaji dopisnika iz Jugoslavije o reagovanju naše štampe na usvajanje deklaracije Narodnog sobranja o makedonskom pitanju objavljeni su juče na prvim stranicama ovdašnjih dnevnika. Gotovo svi izveštavaju da je „deklaracija Narodnog sobrnja centralna tema jugoslovenskih sredstava javnog informisanja”.

Pod naslovom „teško odvajanje od balkanizma“ „Rabotničkesko delo“, uz prenošenje pisanja „Borbe“, „Večernjih novosti” i „Politike“, komentariše da je reč o „velikoj antibugarskoj kampanji“, kvalifikujući je kao „netolerantnu i grubu konfrontaciju". Izveštaj dopisnika „Otečestvenog fronta“ počinje rečima da je u Jugoslaviji „otvorena nova. propagandna kampanja prema Bugarskoj“ i da se ona vodi na poznati način čoRrdesćtOopodidnjeg stereotipa“ o položaju Makedonaca u Bugarskoj.

Nijedan tekst, međutim, nije bez obaveznog „podsećanja“ da Makedonci kao nacija ne postoje i da u „vardarskoj Makedoniji žive Bugari“!

ibta . — "iii jj HA.O"ssny0N FRMALUJ |L Ve IJ ya ay

ya = MM db JM Ia aW}/t|), ly OMAN UI A e

— <a. fghBMHH Nina h+-\MHIMIh ya

5 ARMIN | OAWINIMIanndi* |

%0JNp. ~? aa: 966: Ji "| | | AMI WIN

e | M (ij Il||| fa: |) kd III {4 0 NI pa nm i

7D a inyna NL s"

%

wt**

al umno Oea

Fidel Kastro i Danijel Ortega na karikaturi R. Lurija

da smo veoma duboko ušli u pro:

U govoru na završnoj sednici kongresa Federacije kubanskih že-. na, Kastro je nagovestio period „specijalnog stanja“, koji će doneti dodatna odricanja, manje Osnovnih potrošnih dobara, štednju električne energije i. ograničenje inače slabog gradskog prevoza.

Drugi put u nedelji dana, sada još direktnije, državni i partijski

Govor Fidela Kastra, koji je direktno prenosila ovdašnja radio-difuzna mreža, nadovezuje se na nekoliko prethodnih istupanja ku-

banskog vođe, sa svaki put dodat- ·

nim stepenom dramatike u prikazivanju vremena koje dolazi.

Kastro je oštro, tonom i rečnikom koji najavljuje razlaz, napao

Mađarske, Poljske i Bugarske zbog podrške koju su ove zemlje dale rezoluciji i osudi kršenja ljudskih prava na Kubi, usvojenoj na predlog Vašin-

vlade Čehoslovačke,

gtona u utorak u Ženevi. „Vlade ovih zemalja nosiće na savesti kubansku krv, koja će se proliti ukoliko se SAD usude da napadnu Kubu“ — rekao je Kastro.

Borisav Jović u Čileu i Brazilu

Potpredsednik Predsedništva SFRJ prisustvovaće svečanostima preuzimanja

dužnosti predsednika ove

Beograd — Na poziv novoizabranih predsednika Republike Čile Patrisija Ajlvina i Federativne RePublike Brazila Fernanda Kolor de Mela, potpredsednik Predsedlištva SFRJ dr Borisav Jović prišustvovaće svečanostima prćuzimanja dužnosti predsednika ovih žemalja 11, marta u Santjagu, od-

dve zemlje

nosno 15. marta u Braziliji.

Pored razgovora sa domaćinima potpredsednik Predsedništva SFRJ Jović u Santjagu i Braziliji razmeniče mišljenja o bilateralnim odnosima i aktuelnim međunarodnim pitanjima od zajedničkog interesa sa većim brojem šefova država i drugih šefova delegacija koji će prisustvovati na pomenu-

tim svečanostima.

Nakon preuzimanja dužnosti predsednika Republike Čilea od strane Patrisija Ajlvina 11. marta, ovlašćeni predstavnici SFRJ i nove čileanske vlade potpisaće protokol o obnavljanju diplomatskih odnosa između dve zemlje.

(Tanjug)

cese promena, kako ekonomskih .

tako i političkih, i shvata da nam je potrebna određena podrška ka. ko bismo ovu odlučujuću fazu za ishod reformi u celini — savladali sa što manje problema“. Što, na· ravno, dodaje premijer Marković — „ne znači da problema neće bi:· ti. To je nemoguće“.

Navedena shvatanja i političke ocene vodećih ličnosti EZ, uz već pomenutu novembaršku odiuku Saveta ministara, svakako će odig. rati značajnu ulogu u predstojećoj fazi konkretizacije karaktera i obi: ma „dodatnih mera” podrške ju· goslovenskim reformama. Spisak jugoslovenskih potreba i zahteva je, još u oktobru prošle godine, do. stavljen Zajednici i vladama Dva: naestorice u formi memorandu. ma, koji je, da podsetimo, veoma pozitivno ocenjen u Briselu i osta' lim evropskim prestonicama.

I juče su, takođe, pomenuti ne· ki od prioriteta iz tog: memoran: duma: pre svega dodatna podrška EZ za sanaciju jugoslovenskih banaka (predviđa se da bi nam, samo za to, bila neophodna dodatna finansijska injekcija u vrednosti od jedne milijarde dolara, od čega

bi veći deo obezbedile zemlje Za- munikaciju sa Zajednicom i otvojednice), kao i podrška novom ju- rio joj širi prostor za plasman robe goslovenskom razvojnom ciklusu, i usluga na buduće jedinstveno odnosno prestruktuiranju privre. tržište. Ako je, u novembru. prošle de — s posebnim naglaskom na BOdine, Savet ministara EZ „pribrži razvoj male privrede — kako mio k znanju“ našu inicijativu za bi se u što je moguće većoj meri »pridruživanje“ (izloženu, tom priamortizovale socijalne tenzije koje likom, od strane saveznog sekretaće nastati smanjivanjem broja za- ra Lončara, jučerašnji susret u Briposlenih. Potvrđeno je, takođe, i Selu omogućio je da se krene koveć ranije ugovoreno ubrzavanje Tak dalje, otvaranjem razgovora o pregovora za zaključivanje novog mogućim formama naše buduće (trećeg po redu) finansijskog pro- „pridruženosti Zajednici, No, to tokola Jugoslavije i EZ, kojim se će, kako je naglasio premijer Marobezbeđuju redovna kreditna ković, „u krajnjoj liniji zavisiti od sredstva za investiranje, pre svega 0n08a što će se u narednom periou infrastrukturu. Logično je očeki- du događati u Evropi, kao i od vati da će novi protokol, koji će Sie Orao O NM inače važiti za naredni petogodiš- a: nji period, po vrednosti značajno Mirko KLARIN nadmašiti prethodni koji je, da podsetimo, „težio“ 550 miliona ekija (oko 660 miliona dolara). protokol! Konačno, mađa ne i najmanje važno, premijer Marković i pred- Milan Pavić, predsednik Prisednik Delor otvorili su juče u Bri- vredne komore Jugoslavije, primio selu i pitanje podizanje institucio- je Ričarda Džonsona, predsednika nalnih veza Jugoslavije i EZ na Američko-jugoslovenskog poslovkvalitetno novi nivo. Reč je o još ficekobodikog saveta. Susret je nedefinisanom statusu „asocijaci- protekao u znaku priprema redovje“, odnosno „pridruženosti“, koji nog zasedanja ovog saveta, koje je bi Jugoslaviji omogućio bolju ko- planirano za kraj maja u Opatiji ·

ja ministarstava inostranih poslova balkanskih zemalja, koji se održava u Atini, ukazano je na mogučnosti za unapređenje saradnje u mnogim oblastima. Na osnovu dosadašnjih predloga i inicijativa, radna grupa priprema završni dokument, koji bi danas trebalo da se usvoji na sastanku visokih funkcionera. delegacija, razgovori teku u duhu razumevanja i nastojanja da se međubalkanskoj saradnji daju novi podsticaji i novi sadržaji. Prema onome što se dosad čulo u radnoj

BALKANSKI SASTANAK U ATINI

Konkretni dogovori

Na osnovu dosadašnjih predloga i inicijativa radna grupa priprema završni dokument u kome je posebna pažnja posvećena ekonomskoj saradnji

Atina. — Na sastanku delegaci- se razgovarati o saradnji u kulturi,

humanitarnoj oblasti i među sredstvima javnog informisanja. Biće, takođe, nastavljeni kontakti i dogovori o saradnji u oblasti borbe protiv terorizma, šverca oružja i droge.

Jugoslovenska delegacija, koju predvodi podsekretar u SSIP Vladimir Sultanović, podnela je više konkretnih predloga za unapređenje saradnje na poluostrvu. Na sastanku u Atini naša zemlja je izrazila spremnost da bude domaćih i organizator sastanka visokih funkcionera ministarstava balkanskih

Kako se saznaje u krugovima

grupi koja završava rad posebna

zemalja za spoljnu trgovinu. Zalo-

USPEH BLOKA DEMOKRATSKIH SNAGA NA IZBORIMA U RUSKOJ FEDERACIJI

„Osvojeni“ veliki gradovi

Ukrajinski narodni front za perestrojku će potisnuti, a možda i pobediti (još nema konačnih rezultata) komuniste 0 Potpuni politički-izborni rasplet doneće drugi krug glasanja zakazan za 18. mart

(Od stalnog dopisnika „Borbe“) PP E

Moskva, —"Obistinila su se Predviđanja da će Blok demokratSnaga na izborima održanim · narta osvojiti gotovo sve velike Uke Ruske Federacije, a da će e jinski narodni front za Peres"jku („Ruh“) potisnuti možđa i iti komuniste. ši Na Ovakav zaključak upućuju “jenice, jako će konačni rezultati, Moto bitke za „slovensko jezad SSSR biti poznati tek za tri utiak, Uopšte se ne radi o pukom izbo U, uprkos tome što je u prvoj: dO 1n0j rundi izabrano samo 113, hi 080 deputata Ruske Federaci-: Vrh jedva 120 do 450 poslanika ' ga VOB Sovjeta Ukrajine, a druna za 18. mart.

1! u Moskvi će političko-izborni rasplet doneti tek drugi krug glasanja (biraće se između dvojice kandidata koji su u prvom dobili najviše glasova), ali se već sada zna da je u drugi krug prošlo više od 70 odsto kandidata sa „spiska“, Bloka demokratskih snaga. Još konkretnije: Moskva treba da ima 65 deputata u Vrhovnom sovjetu Ruske Federacije, a u prvom krugu je izabrano samo 8 i — svi su oni predstavnici Bloka demokratskih snaga „Demokratska Rusija“, među njima su i poznati lideri bloka: Nikolnsj Travkin i ekonomist Tatjang Korjagina.

„Demokratska lista“ će — prema prognozi predstavnika gradske, izborne komisije — osvojiti čak 70 odsto deputatskih mandata u, Moskovskom sovjetu. U glavnom

„prošao“, poznati lider međuregionalne deputatske grupe i Bloka demokratskih snaga Sergej Stankjevič. U drugi krug je ušao kop-. redsednik međuregionalne grupe — poznati ekonomista Gavril Popov. Sigurno bi pobedio već u prvom krugu da protiv njega nije glasala — što, takođe, dosta govori o trenutnom odnosu političkih snaga u sovjetskom društvu —d jedna krupna jedinica (samo 35" glasova „za“ i 250 „protiv“). Među-

tim, više od 60 odsto glasova osvo- Blok mnacionalno-patriotskih snajio je drugi istaknuti demokrata i ga,bio je mnogo manje uspešan. U radikal — ugledni sociolog Iija Za- moskovskom Vorošilovskom rejoslavski. nu, od 9 njegovim kandidata u

žila se, takođe, da se sledeća konferencija o saradnji u turizmu u Sarajevu održi na ministarskom nivou. Učesnici atinskog sastanka su upoznati sa idejom beogradskog sajma koji je izrazio spremnost da svake godine, od 1990, organizuje „Balkanski sajam“.

pažnja je posvećena ekonomskoj saradnji, zatim saradnji u turizmu, saobraćaju, energetici, ekološkoj zaštiti Balkana i drugim oblastima. +

Kako se saznaje, biće nastavljene pripreme za sastanak eksperata balkanskih zemalja, na kome će

mehttu „progura“, samo 200 svojih aktivista. Ispostavilo se, međutim, da su njihove šanske za pobedu bile više nego izgledne i da će „Ruh“ osvojiti, možda, i više od trećine mesta u Vrhovnom sovjetu druge po veličini i značaju sovjetske republike. Već u prvom krugu glatko su prošli i njegovi lideri: pisac Ivan Drač, Vladimir Javorinskij i braća Bogdna i Mihailo Gorini. Više od ovog KP Ukrajine — čiji će lider Vladimir Ivaško morati 18. marta na „izborni popravni“ — zabrinjava činjenice da za kandidate „Ruha“ nije glasala samo zapadna,

INCIDENT NA GRANICI

Povređena dvojica milicionara

JUGOSLOVENSKO-RUMUNSKOJ

Za razliku od Stankjeviča i Zaslavskog, na ponovljeno glasanja” moraće da izađu sva trojica aktuelnih gradskih lidera: i gradona-f čelnim Moskve Valerij Sajkinm, i prvi sekretar Gradskog komiteta Jurij Prokofjev, i sekretar Gradskog izvršno saveta Jurij Vinogradov. Konkuremntski izborni blok,

Srušen Lenjinov spomenik u Tbilisiju Moskva. — U glavaom gradu Gruzije Tbilisiju srušen je spomenik Lenjinu, koji se nalazio na jednom od centralnih gradskih trgova.

O ovome saopštava sovjetski vojni list „Krasnaja zvezda“. U inf{ormaciji pod naslovom: „Vandalizam“, list kaže da je spomenik srušila

. gradu je, već u prvom krugu, lako: grupa omladinaca.

drugim krug je ušao samo jedan, a “ 3 u Čermušinskom — samo tri

15.

Blok demokratskih snaga vodi i u Lenjingradu — u tri četvrtine izbornih olcruga. „Naciol-patrioti” su, uglavnom, poispadali još wu prvom krugu glasanja. Karakteristično je, takođe, da u „severmoj prestonici” u prvoj izbornoj rundi mije prošao nijedan kandidat za parlament Ruske Federacije.

To isto — samo za Vrhovni sovjet Ukrajine — dogodilo se i u Kijevu. Pošto je njegova delatnost legalizovana tek po završetku predizborne kampanje „Ruh“ je uspeo da među više od 3.000 kandidata za deputate u republičkom parla-

nego i istočna Ukrajina Ukoliko druga izborna runda nešto bitnije ne promeni — Mihail Gorbačov bi, takođe, imao razloga da bude zabrinut. Ruski izborni korpus bi se, u tom slučaju, našao znatno „levlje“, od njegove „centrističke“ pozicije, dok bi ukrajinski mogao zaploviti „litvanskim vođama“. Ali, to uopšte nije sve. Gorbačov se energično protivi organizovanju bilo kakvog „okruglog stola“ sa predstavnicima demokratskog bloka i drugih alternativnih partija i pokreta, ali je on već održan u Kazanu — glavnom gra| Tatarkse Autonomne Republi e. .

_ Đuro BILBIJA!

Više od pet stotina rumunskih građana agresivno reagovalo na najnovije mere SIV o umošenju robe namenjene preprodaji i naplati carine

Beogrd — Povodom vesti o incidentu koji je izazvala grupa rumunskih građana na graničnom prelazu Vatin kod Vršca, iz Sekretarijata SIV-a za informacije sinoć e dato sledeće objašnjenje: „Nakon dobijenog prava za putovanje u inostranstvo sve veći broj rumunskih građana prelazi u ugoslaviju noseći robu za preproaju i kupujući devize ili tehničku robu u našoj zemlji. Najnovije mesre SIV-a, koje nalažu Saveznoj upvi carina da se striktno primejjuju propisi u vezi robe namenje-

ne preprodaji i naplati carina, dovele su do negodovanja rumunskih građana na prelazima Vatin i Kaluđerovo. Zato je juče u dva navrata promet bio obustavljen u trjanju od dva do tri sata.

Juče između pet i šest stotina

reagovalo na mere naše Carine povredivši pritom dva naša milicio-

venskih građana, Rumunski građani prete i svojim carinicima koji

še ovaj problem“. (Tanjug)

rumunskih građana je agresivno. nera i oštetivši kola nekih jugoslo-"

izjavljuju da su nemoćni da razre- .