Борба, 15. 07. 1991., стр. 4
4 PONEDELJAK, 15. JUL 1991. GODINE
50 GODINA TRINAESTOJULSKOG USTANKA U
CRNOJ GORI
Crnogorci
Momir Bulatović: „Borba za mir ne dobija se odbacivanjem oružja i moljenjem za milost. Crna Gora i Crnogorci neće zapucati prvi, ali moramo biti spremni da odbranimo sebe od svih koji imaju pretenzije na njenu teritoriju i našu čast“
Titograd. Da se iz istorije crnogorskog naroda, ma koliko to neki htjeli, 13. jul ne može Izbrisati, pokazala su prethodna dva-tri dana. U ovom kriznom vremenu, kada se mnoge prave vrijednosti, od sumanutih raznih vrsta, pokušavaju do kraja degradirati, crnogorski narod je ostao dosljedan ı svoj dan ustanka ı sve njegove tekovine stavio na pravo mjesto.
Na svečanoj akademiji u Titogradu Momir Bulatović, predsjednik Odbora za obilježavanje ovog jubileja između ostalog, je rekao: „Dugo smo bili zajedno i predugo smo mislili da tako može da bude zauvijek, pa smo tek sada shvatili da će nam biti-ljep-
na Gorici
še i bolje bez njih, a samo sa onima koji iskreno ı stvarno žele da živimo u istoj državi. Ali, neka ne misle da ćemo poslije svega što su nam rekli, uradili i namjerili, sa nima da trgujemo kao da ničega, prije i poslije ovoga, nije ni bilo. Neka za svoje sitne podvale ubuduće traže naivnije, i one koji ih još nijesu, poput nas, upoznali“.
Širom Crne Gore održane su brojne manifestacije, ne kao nekada manifestacije radi, uz pompu, fešte i stvaranje novih iluzija, već radno, dogovorno, uz podsjećanje na bližu i dalju slavnu prošlost koju Crnogorci neće i ne smiju da zaborave. Stanovnici Boke okupili su se u Risnu, a dr Branko Kostić je podsjetio
DR BRANKO KOSTIĆ O SJEDNICI PREDSJEDNIŠTVA SFRJ
Rezerva prema razoružanju
Titograd. — Bilo je dosta teško. Tako je ocenio dr Branko Kostić, potpredsjednik Predsjedništva SFRJ, proteklu sjednicu, on je to rekao u emisiji radio Herceg-Novog.
Ima tu zaključaka, koji se ponavljaju već nekoliko puta. Mnogo toga se dogovara, ali malo Izvršava, kaže Kostić u vezi sa sjednicom Predsjedništva SFRJ. Napomenuo je da lično ima krupnu rezervu prema zaključku o razoružanju paravojnih formacija u tako kratkom roku. Smatra ga nerealnim.
DOSLEDNOST U PRAZNOVANJU: Trinaestojulske svečanosti
da su Bokelji ı Paštrovići za slobodu dali 900 života, preko 1.000 ih je ranjeno, a kroz razne kazamate je prošlo preko 2.000 njih. Sa zbora je upućena poruka mira narodima Jugoslavije, a zbor je završen pjesmom „Jugoslaviio“. Zborom u Podbišću kod Mojkovca, obilježena je i 75-a godišnjica Mojkovačke bitke i 55-a prvc partijske ćelije za kolašin-
ski i bjelopoljski srez. Momir
Bulatović je, obraćajući se brojnim građanima ovog kraja, podsjetio slobodare da se borba za mir ne dobija odbacivanjem oružja i moljenjem za milost. „Crna Gora i Crnogorci neće za-
Neugasivi sjaj
Cetinje. — Na narodnom zboru na Lovćenu, kojim je obilježena 50. godišnjica ustanka crnogorskog naroda, pred nekoliko stotina građana, boraca i omladine, u subotu je govorio Vlado Kapičić, predsjednik Богаске organizacije Crne Gore.
„Veličanstvene julske vatre već pet decenija plamte neugasivim sjajem.
Jugoslavija mora da nadživi sve one koji na njenom raspadu neumorno rade“. rekao ie Kavičić. (Tanjug)
prva ustanička puška i iz čijeg je kraja 800 rodoljuba palo za slo-
bodu, govorio je jedan učesnik,
tih slavnih događaja, general pukovnik u penziji, Nikola Gažević, a prilikom svečanosti na brdu Gorica u Titogradu, na najbrojnijoj kosturnici heroja bilo kog naroda u svijetu položeno je cvijeće. Predsjednik skupštine glavnog grada Crne Gore Srđa Božović, obraćajući se brojnim građanima je, između ostalog, podsjetio, da crnogorski narod nikada nije dobijao državu, a na nju je gledao kao na pitanje na-
* cionalne časti, a na slobodu kao
na iskonsku nužnost i potrebu.
Slično je bilo na zboru na Glavi Zete, na Knjaževcu kod Andr:ievice, na Žabljaku ispod Durmitora, a na Lovćenu, predsjednik crnogorskih boraca, Vlado Kapičić, nije mogao a da ne podsjeti i na bezuman čin sukoba narodnjaka i liberala na Petrovdan na Cetinju, kada je u op-
Veća ponuda od potražnje
Titograd. — „Bitka za Jugoslaviju ne bi trebalo da bude izgubljena, mada sam protiv toga da u njoj žive narodi pod pritiskom i prinudom“, izjavio je predsjednik Saveza boraca Crne Gore Vlado Kapičić povodom trinaestojulskog ustaničkog praznika ove Republike.
Ideali jugoslovenstva, smatra on, nijesu porušeni. Oni se mogu samo izdati. Kapičić poziva na stvaranje fronta lijevih političkih snaga na čitavom prostoru Jugoslavije.
On, pored ostalog, kaže da su fašizam, šovinizam, četništvo i ustaštvo u velikom zamahu. „To veliko zlo samo se nudi, a potražnia
za njime je manja nego što se misli“.
(Tanjug)
pucati prvi ali moramo biti spremni da odbranimo sebe od
'svih koji imaju pretenzije na nje-
nu teritoriju i našu čast. Pokrenuli smo zato čitav mehanizam opštenarodne odbrane i zaštite“.
Član Predsjedništva SRCG dr Slobodan Vujačić je, ističući da nema u istoriji naroda koji je tako živio i tako trajao kao crnogorski, podsjetio: „Prije 75 godina crnogorski narod je stao na potonji branik da odbrani svoje ime i omogući srpskoj vojsci povlačenje preko Albanije. Ova bitka nikada nije procijenjena kako treba, mnogi žele i nju i Trinaestojulski ustanak da zasijene. Jedina snaga 1941. koja je uspjela da objedini narod bila je KPJ. I jedan i drugi datum su naš ponos i temelj našeg budućeg života. Optužuju nas ovih dana da smo krenuli u rat. Rat je najgora stvar, i sve treba učiniti da do njega ne dođe, ali se ne može ići do kraja i robovati bolesnim kompromisima. Naši ЊЕ nijesu bježali ni dezertira159 Na velikom zboru u ustaničkom Virpazaru, gdje je pukla
štoj tuči bilo i ranjenih. On je rekao i ovo: „Tužna sjenka na ovu proslavu pala je od strane pripadnika Narodne stranke, koji su pred Cetinjskim manastirom, zaslijepljeni svojom politikom, dozvolili da uoči praznika u Gradu heroju progovori oružje.“
Slavko VUKAŠINOVIĆ
ВОВВА
ŠTA JE IZAZVALO SUKOB LIBERALA I NAROD-
NJAKA NA CETINJU
Cetinje
neće kokarde
Titograd. — To što se desilo 12. jula, na Petrovdan, dan jednog od najvećih velikana crnogorske istorije — svetog Petra Petrovića Cetinjskog, Crna Gora, a kamoli Cetinje, vjekovna prestonica ovog ponosnog naroda, Grad-heroj neće, kao šamar toliko cijenjenom dostojanstvu, zaboraviti. Dok se u sjevernim republikama, preko nišana gledaju ı oroz potežu pripadnici različitih naroda i vjera u jednom opštem bezumlju, za Crnogorce, one prave, a ne „stoposto više ili manje“, kako neki sebe vagaju, proliti bratsku krv pred Cetinjskim manastirom, ravno je katastrofi. Čak toliko i nije važno što nema žrtava, a lako je moglo biti, važno je da je potekla bratska krv. A sve zbog jedne sulude politike stranaka ı strančica, lidera i liderčića. Ne može za dr Novaka Kilibardu biti opravdanje da su pripadnici njegove stranke došli samo kao vjernici na ovaj sveti dan, kada su ponijeli oružje i upotrijebili ga. Još manje to važi za liberale i njihovog vođu Slavka Perovića, poslanika crnogorskog parlamocnta, koji je poveo u „boj“ svoje istomišljenike. Nema opravdanja ni za predsjednika Izvršnog odbora skupštine opštine Miodraga Koljevića za riječi „Ovo je moj grad i pripada samo Cetinjanima“.
Na ovaj bezuman čin rcagovanja su, normalno, različita. Izvršni odbor Skupštine opštine izdao je i zvanično saopštenje u kome se kaže da do sada na Petrovdanski sabor niko nije unosio smutnju niti kvario narodne
dogovore i veselje. „Ove godine, ističe se u saopštenju, Glavni odbor Narodne stranke svojim iritirajućim pozivom za organizovani odlazak na Cetinje, forsiranjem ikonografije, koju Cetinje nikada neće prihvatiti ı potezanjem oružja njihovih bojovnika na goloruku grupu ideološki suprotstavljenih građana Cetinja, krvavo je ukaljao tradiciju na koju smo ponosni. Izgleda, da jednoj grupaciji još nije Jasno da Cetinje neće kokarde, niti bilo kakva obilježja koja imaju nacionalistički prizvuk. Ni za vrijeme okupacije niko se Cetinjem nije mogao šepuriti sa takvim obilježjem“. Njihovom stavu pridružuje se i predsjednik Skupštine opštine Đorđe Vučurović tvrdnjom da ovaj grad živi u miru i razumu, ali da to narušavaju isključivo ljudi koji dolaze sa strane. Mitropolit
Radović ovim povodom upozoravajući na činjcnicu da je crnogorskom narodu dosta bilo krvoprolića, bratoubilačkih ratova, ratovanja, mržnje i plemenskih svađa, između ostalog kažc: „Ovo što sc sada dogodilo je posljedica ratnog krvoprolića, ali daj Bože da ovo bude posljednje“. Liberali na ovo odgovaraju najavom formiranja dobrovoljačkih odreda, a ko je pravi krivac za sve ovo, veoma brzo će utvrditi Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako je obećano u prvom zvaničnom saopštenju. ·
Slavko VUKAŠINOVIĆ
IZJAVA AMFILOHIJA RADOVIĆA
Vratimo
56
jedni drugima
Povodom sukoba između pripadnika Narodne stranke Crne Gore i Liberalnog saveza Crne Gore, u kojima su ranjena četiri lica, mitropolit crnogorsko-primorski, Amfilohije Radović dao je izjavu Radiju Crne Gore, u kojoj poziva Crnogorce na mir i slogu.
— Dosta je bilo Crnoj Gori krvoprolića, dosta je bilo bratoubilačkog ratovanja ı mržnje, dosta je bilo plemenskih svađa. Sveti Petar Cetinjski je sa krstom časnim ulazio da miri one koji su bili krvno zavađeni da proklinje sve one koji nijesu htjeli da prime krst i mir crkve božje. Dosta je bilo bratoubilačkog rata, koji je počeo 1941. godine. Ovo što se sada dogodilo
nije ništa drugo nego, na neki svoj način, posljedica ratnog krvoprolića. Ali, daj Bože da ovo bude posljednje i da se od danas pa naprijed svaki Crnogorac, pogotovo onaj koji je istinski pravoslavni čovjek, vrati svojim svetinjama i da nikada više ne padne ni gorka riječ protiv svetinje, a kamoli kamenica na ćivot sv. Petra Cetinjskog. Zelim da se vratimo jedni drugima, jer mi smo braća, na bratstvo smo pozvani, braća smo po krvi, braća smo po jeziku, braća smo po duhovnom razviću, braća smo po vjeri iskonskoj, rekao je, pored ostalog g. Amfilohije Radović, mitropolit crnogorsko-primorski. D.V.
SAOPŠTENjE OPŠTINSKOG ODBORA SAVEZA REFORMSKIH SNAGA CETINjA
„Drugi“ su krivi
Titograd. — „Radi pravilnog informisanja javnosti“, Opštinski odbor Saveza reformskih snaga Cetinje dostavio je juče redakciji Tanjuga u Titogradu saopštenje u kome se odriče bilo kakva krivica ove organizacije za skandalozne događaje pred cetinjskim manastirom, na Petrovdan, 12. jula. Sva odgovornost za višesatno divljanje, iSpred cetinjskog svetilišta, u kome je nekoliko lica ranjeno, pa čak ı za uzajamno kamenovanje, pljuvanje i psovanje, od čega ni-
je pošteđen ni vladika Amfilohije, pripisuje se „drugoj strani“, odnosno učesnicima crkvenog skupa, među kojima je bila grupa članova Narodne stranke Crne Gore.
U saopštenju se naglašava „da je Cetinje još jednom bilo meta najezde militantnih velikosrpskih hordi Novaka Kilibarde (vođe Narodne stranke), koji su sa četničkom ikonografijom došli u grad — heroj po „blagos-
lov“ njihovog duhovnog vođe.
vladike Amfilohija Radovića“.
— Za krvožednom, otvoreno četničkom, invazijom nimalo nijesu zaostajala agresijama anticrnogorska sredstva infomisanja, oličena u „Pobjedinu“ pamfletsko—)hbhuškačkom · „novinarsvu“ — saopštavaju cetinjski reformisti. Kao argument da su oni u pravu i bez krivice, članovi SRS sa Cetinja ističu da su među njima, pred manastirom, bili i neki poznati cetinjski borci.
— Sve što se dogodilo na Cetinju 12. jula, bez ikakve naše
krivice, nametnuto nam je sa”
strane i suprotstavit ćemo mu se ubuduće, kao i ovog puta — kaže se u saopštenju.
(Tanjug)
crnogorsko-pri-. morski-skenderijski Amfilohije ·