Борба, 06. 03. 2009., стр. 14

| Morba

Petak, 6. mart 2009.

Krijumčare drođu da prehrane porodice

Policajci u brazilskom pograničnom gradu Korumba Pprezaposleni su hvafanjern trgovaca drogom, KOJI na Sve

nacine pokušavaju ada prokrjurmčare drogu Iz obije Bollyije

ajveća i najbogatija juNjnamenča država Brazil u poslednjih nekoliko godina ima velike probleme sa trgovinom narkoticima. Oko 9.000 kilometara granica prema Kolumbiji, Boliviji, Peruu i Paragvaju ne može da bude potpuno obezbeđeno, a nepristupačni terenii gusta šuma prava su mesta da -A, 0” Bolivijsia proizvodnja izolcani

#

sm 80 tozz

proizvedeni ı 24005. aodiixi i jj pumugasaki

krijumčari neopaženo uđu na teritoriju Brazila.

Bolivijski ulični prodavac Bigmar Aransibija, očajan što mu posao loše ide ijedva uspeva da prehrani porodicu, napravio je korak koji ga je odveo u zatvorsku ćeliju u brazilskom pograničnom gradu. Zbog toga mu sada preti višegodišnja kazna.

Policija je Aransibiju uhvatila sa tri ipo kilograma kokaina u torbi na dobro poznatom putu od visoravni Bolivije, najsiromašnije južnoameričke zemlje, do gradova u susednom, znatno bogatijem Brazilu.

„Nisam imao novca za život“, prenela je agencija Rojters Aransibijin vapaj iz pretrpane i pretople ćelije u Korumbi. On tvrdi da mu je drogu u torbu stavio prijatelj pre nego što je iz doma u Santa Kruzu krenuo u nabavku u Korumbu. Policija je, međutim, utvr-

dila da njegova priča „ne stoji“.

Siromaštvo tera one koji prenose drogu da se izlažu ogromnom riziku - neke žene loptice droge stavljaju u vaginu, druge gutaju kapsule punjene kokainom. Tako je jedna od njih nedavno provela mesec dana u boInici, dok nije izbacila 98 kapsula koje je progutala.

Insprektor brazilske savezne policije Mario Nomoto tvrdi da je Korumba jedna od glavnih brazilskih luka za ulaz drogeioružja. Droga prokrijumčarena kroz taj grad stiže do velikih brazilskih gradova, poput Rio de ZŽaneira, ali i do narkomana u evropskim metropolama, poput Madrida ili Londona.

Brazilske vlasti strahuju da će droge iz Bolivije biti još više nakon što je ta zemlja prošle godine optužila američku Upravu za borbu protiv droge (DEA) da špijunira i pomaže opoziciju. Vašington je trošio 25 miliona dolara godišnje za borbu protiv droge u Boliviji.

„Zabrinuti smo. DEA je davala sredstva, obaveštenja i logistiku - njihovo proterivanje nije dobro“, kaže Paolo Tarso, direktor službe za borbu protiv narkotika u policiji u Braziliji.

Zvaničnici upozoravaju da trgovina drogom osetno raste od kako je 2006. godine za predsednika Bolivije izabran Evo Morales, bivši proizvođač koke. Još jedan od problema je to što policija toleriše sađenje koke koja se tradicionalno koristi u toj zemlji.

Bolivijska proizvodnja kokaina porasla je u 2007. godini na

.104 tone sa 80 tona u 2005, pokazuju podaci Službe UN za drogu i krkiminal (UNDOC). „Prliv iz Bolivije raste. Neke zemlje proizvođači moraju da pojačaju borbu, kao što je uradila

Siromaštvo fterz ome kojš preznose drogu dz se izlzaZžuž Ogg ONNBOŽEE WROTNBKWR = melje žene loptice dyoge stavljaju

u wawqrsiz, dol dimage: guztaju

Rkapstale pumjeze rolzzažnori

Kolumbija“, naglašava Tarso.

Kolumbija je, za razliku od Bolivije,eedan od saveznika Vašingtona u regionu i jedan od vodećih primalaca američke pomoći. Godišnje u Brazil uđe 80 tona kokaina, pri čemu je veliki deo iz Bolivije. Od toga se polovina dalje izvozi u Evropu i SAD.

KMorumiba je jedizz od glzavxzišža brzazilsBcik HMaslcaz uxizaz: ciyacıJe:

i Otazjaen, sa adlyascı

we 9 “. Zov KŠE O Ba WARYRaZSRJ“4

ž a Žaich ihroz fteaj agrzadi stiže do gradova poptif

Zzakye:8B

i eš io e

iac St igi ty ši Lorandiožt

Iz tajnih laboratorija u Boliviji do veleprodaje u Sao Paolu droga prođe kroz ruke tri ili četiri posrednika. Svoju trgovinu banditi iz Bolivije i Urugvaja brane pištoljima i veliki deo oružja takođe završi u gradovima, gde trgovci drogom ratuju sa policijom i konkurentskim bandama.

Brazil je inače poslednjih godina napravio neke pomake u borbi protiv prekogranične trgovine bombardujući skrovite puteve kojima droga ide, ali i pojačanim osmatranjem tih predela. U 2007. godini je konfiskovano više od 16 tona kokaina.

U Korumbi policija često hapsi krijumčare još na autobuskoj stanici sa koje je informišu o sumnjivim putnicima koji povratnu kartu kupuju čim stignu.

Eksperti se slažu da je nemoguće da Brazil kontroliše 9.000 kilometara granice sa susedima koji proizvode kokain - Kolumbijom, Peruomi Bolivijom, kao i Paragvajem, još jednom tranzitnom zemljom kada je droga u pitanju.

'Trgovci, naime, stalno menjaju rute i strategije, kažu u policiji. Tako su odustali od dugih letova do brazilske države Sao Paolo i prešli na kraće letove. Takođe su podelili rizik, pa sada više ljudi prenosi manju količinu droge.

Bivši predsednici Brazila, Ko- ,

lumbije i Meksika Fernando Kardozo, Cezar Gavirija i Ernesto Sediljo ocenili su da se rat sa drogom gubi i da se treba baviti smanjenjem potrošnje umesto represijom.

(ena kokaina u svetu sve niža

Agencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv šverca droge upozorila je da su krijumčari koka }2% na otvorili nove rute koje do zapadne Evrope vode preko zapadne Afrike i Balkana. Međunarodni Savet za kontrolu narkotika, sa sedištem u Beču, kaže da je kao posledica toga |# znatno niža cena kokaina, a veća je i zabrinutost od porasta broja korisnika te droge. Navodno je u nekim delovima zapadne Evrope kokain sada jeftiniji od čaše vina ili šolje kale a Svetska organizacija tvrdi i da su šverceri napravili velike zalihe kolumbijskog, bolivijskogipe ruanskog kokaina u Gani, Nigeriji i drugim zapadnoafričkim zemljama. Odatle, kako se navodi, drogu u istočnu Evropu šalju uglavnom putničkim avionima.

Šverceri se okrenuli ka Evropi

Kokain prenose šverceri, takozvane mule, koji progutaju veću količinu belog praha spakow' nog u kondom.

lan Oliver, koji radi u agenciji Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge objašnjava da su se 2b0 hiperprodukcije kokaina u Latinskoj Americi i prezasićenosti tržišta u Severnoj Americi njih nekoliko godina krijumčari okrenuli Evropi. n

Ujedinjene nacije saopštavaju da krijumčari izbegavaju svoje stare puteve, koji su vodili pt | ko karipskih ostrva i severnog Atlantika, i to zbog pojačanih patrola američkih i britanskih

\

sti, a 1

\

(; Ni pp

0

Zapadna Afrika je interesantna krijumčarima zbog relativno neefikasne policije, a Balkanko | riste zbog tamošnje razgranate mreže za krijumčarenje heroina iz Azije dalje u Evropu.

i:

Povećana smrinost od upotrebe narkolika

Martin Barns, direktor organizacije za borbu protiv zavisnosti u Velikoj Britaniji, smatra kokain jedna od onih droga čiju štetnost i opasnost ljudi potcenjuju. Povećao se broj smrti ; čajeva u kojima je implicirana upotreba kokaina, a raste i broj posebno mlađih ljudi kojiši a | mljeni u bolnicu zbog trovanja ili srčanih problema. NR

„Između sedam i osam odsto Britanaca kaže da je makar jednom probalo kokain, što je (ab smo stavili stvari u kontekst, mnogo manji broj od broja onih koji redovno koriste kanabliš , že Barns, a prenosi BBC. :.

On dodaje da se uspešna borba protiv droge uvek vodi na dva koloseka - da se smanje i pon! da i potražnja. Tu je reč o borbi protiv proizvodnje droge u pojedinim zemljama. Recimo, mbijska vlada ulaže mnogo truda u to da smanji proizvodnju kokaina, iako zbog toga dau velike političke nevolje. Međutim, važnije od toga je smanjiti tražnju za drogom, ito pre e ga edukacijom potencijalnih korisnika o opasnosti koje prete od kokaina.