Борба, 06. 03. 2009., стр. 3

borba

petak, 6. mart 2009.

šćanske crkve odobre istopolne brakove jer je za njih brak sveta zajednica muškarca i žene sa ci'ljem rađanja dece“. I publicista Mirko Đorđević je u izjavi za „Borbu“ izrazio Žžaljenje zbog povlačenje Predloga zakona, jer je ovaj jedan od najvažnijih koji će preporučiti za ulazak u EU.

|. |

„Mislim da se u članovima 18. |i21.ne nalazi ništa sporno, jer se diskriminacija javlja u svim domenima, pa i u verskoj i polnoj ravnopravnosti“, kaže Đorđević · idodaje da svoje bogomolje u Sr· biji traže i pripadnici crnogorske, | makedonske i rumunske manji-

ne, na primer, ali da im SPC to ne dozvoljava.

Dragan Marković Palma, lider JS, odbacio je juče kao netačne tvrdnje da Srbija neće ući u Evropui neće biti stavljena na belu šengen listu ako ne bude usvojen zakon o zabrani diskriminacije.

„Ako homeseksualci treba da vode Srbiju u Evropu, onda je bolje da ostanemo i čuvamo ovce u Srbiji“, rekao je Marković.

U prilog tezi Ivana Andrića da je taj zakon i politički, govori razumevanje za slavove verskih zajednica koje su pokazali svi poslanici u Skupštini Srbije, a čijije zajednički imenitelj stav da je homoseksualnost bolest, kao i to da su sve netradicionalne verske zajednice - sekte.

lako su u verskim zajednicama juče tvrdili da su u predlogu sporna samo dva člana (18i21), „isključivo zbog dvosmislenosti“, unevladinom sektoru sumnjaju utoismatraju da crkvama, u stavi, smeta ceo zakon.

„Ovim zakonom smo želeli da obezbedimo takvu društvenu klimu u kojoj će biti nemoguće da me neko izbaci s posla zato što sam se izjasnio kao Jehovin svedok“, kaže u izjavi za „Borbu“ Goran Miletić iz Švedskog helsinškog odbora za ljudska prava.

„Svaki od članova ovog zakona odnosi se na pojedinu grupu potencijalno izloženu diskriminaciji, ato što su verske zajednice, na čelu sa SPC, kritikovale samo dva člana tog Predloga, ne znači da im sve ostalo ne smeta, već da su tim članovima mogli da privuku ostale verske zajednice“, kaže Miletić.

Da je ceo zakon sa stanovišta crkvi diskutabilan, juče je izjavio i ministar Rasim Ljajić.

Sonja Biserko, predsednica HeIsinškog odbora za ljudska prava, kaže, međutim, da je ovaj slučaj pokazao da Srbija definitivno nije sekularna država jer, da jeste, ne bi bilo potrebe da držav-

Svi da budemo jednaki: Boris Milićević, Marko Karadžić, Monika Lihtner i Goran Miletić

ni sekretar Marko Karadžić reaguje odmah izjavom da će „zakon ubrzo biti usvojen, bez obzira na protivljenje crkve“.

Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava

„Utucaj Srpske pravoslavne crkve u Srbiji je ogroman, a prvi put je veliki prostor dobila uz podršku Vojislava Koštunice“, kaže Biserko. .

„U čitavom regionu ne postoji država u kojoj je crkva toliko uticajna. Mešala se u sva važna državna pitanja, pa i u pitanje rešavanja statusa Kosova. Predstavnici SPC-a, nalazili su se u svim delegacijama, pa i onda kada je Kosovo već postalo nezavisno“, dodaje ona.

Biserko kaže i da je Zakon o crkvama i verskim zajednicama dugo čekao na usvajanje, upravo zbog mešanja crkve. Ipak, kao najočitiji primer nedopustivog mešanja u zakonodavne poslove Srbije ona navodi najnoviji primer ugrožavanja Statuta Vojvodine.

Boris Milićević iz Gej strejt alijanse kaže da crkva član 21 koristi kako bi u homofobičnoj atmosleri sprečila usvajanje celog ZŽakona. „Očigledno nisu spremni da prihvate da građani Srbije moraju da budu jednaki, a jedino je sporno to što se crkva opet umešala u državni posao. Od novembra, kada je Predlog zakona objavljen, ona je imala dovoljno vremena da se oglasi i iznese svoje primedbe. Nekorektno je to što je sad, jednim telefonskim pozivom, sprečila usvajanje ovako važnog zakona“, kaže Milićević.

'Od stuba države do njene sluškinie ·

U Grčkoj je pravoslavna vera državna vera i zaštićena od države. Predstavlja stub države. Zato se u Grčkoj ne primenjuje Evropska povelja o ljudskim pravima. Zbog toga ženamau ovoj zemlji nije dozvoljen pristup na Svetu goru. Koliko je crkva prisutna u svakodnevnom životu Grka, može se videti po tome da se u glavnoj metro stanici u Solunu vrata do vrata naleze butik i crkva.

„Grčka je primer atinske demokratije, ne i

moderne demoktarije“, kaže za „Borbu“ Miroljub Jevtić, politikolog religije.

U poslednje vreme jačaju pritisci Evropske Unije na Grčku ne bi li usvojila principe povelje.

Sinergija politike i religije ostvarena je u Velikoj Britaniji, Danskoj i Norveškoj.

U Engleskoj poglavar crkve je kralj.

„To vam je kao kada bi kod nas Boris Tadić bio i patrijarh“, poredi za „Borbu“ Jevtić.

U Engleskoj deo biskupa istovremeno je i član Gornjeg doma Parlamenta. U ovoj zemlji promene u bogosluženju donosi parlament.

Iu danskom ustavu je zapisano da je luteranska vera državna vera.

Takođe, i islamska vera je različitog uticaja na državnu politiku. Raspon njenog uticaja je od potpunog u Somaliji, gde država sprovodi šerijatsko pravo, do Turske, gde je primena ovog prava liberalnija.

U Hrvatskoj je prošle godine izglasan Zakon protiv diskriminacije, što je, prema pisanju tamošnjih medija, ozbiljno iziritiralo crkvene vlasti. Odlukom parlamentarne većine i HDZove vlade u Hrvatskoj je krajem januara ove godine uvedena zabrana rada nedeljom, a ta odredba se tumači kao direktna posledica pri-

tiska katoličke crkve na tamošnju vlast i ustupak zbog prethodno izglasanog antidiskriminacijskog zakona.

Svuda u svetu religije stupaju u složene interakcije s kulturnim, političkim (ideološkim) i ekonomskim sistemima, postajući pri tom sastavni deo globalizacijskih procesa.

U Hrvatskoi crkva niije uspela

Predsednik Srpskog narodnog veća u Hrvatskoj Milorad Pupovac izjavio je juče da su Rimokatolička crkva i neke političke stranke svojevremeno pokušale da osujete donošenje opšteg zakonao diskriminaciji u Hrvatskoj, ali da u tome nisu uspele.

„Bilo je pokušaja intervencije Katoličke ctrkve

u Hrvatskoj kada su u pitanju pojedine odredbe tog zakona, ali u Saboru i u vladi je prevladalo mišljenje da je u interesu države i njenih građana da zakon prođe onako kako je i bio predložen“, rekao je Pupovac novinarima u Novom Sadu.

Dodao je da sui pojedine političke partije delile mišljenje Rimokatoličke crkve.

Prava Vlaha u istočnoj Srbiji u6rožena

Predsednik komisije za spoljnu politiku rumunskog Senata Titus Korlečan ocenio je juče u Boru da su prava Rumuna Vlaha u Timočkoj Krajini ugrožena. „Bez obzira na to da li se ta zajednica u Timočkoj Krajini naziva vlaška ili rumunska, ona je ugro-

žena jer ne postoje škole ni bogosluženja na maternjem jeziku“, rekao je Korlečan, koji je prisustvovao obeležavanju jubileja Nacionalnog saveta vlaške nacionalne manjine. On je status Rumuna u Vojvodini ocenio kao dobar i potpuno drugačiji od onog u istočnoj Srbiji. „Tamo postoje škole, mediji i crkve na rumunskom jeziku. Država koja želi da uđe u Evropsku uniju moraće da svim pripadnicima nacionalnih manjina omogući sva prava“, naglasio je Korlečan. Rumunski ambasador Jon Makovej je rekao novinarima da za njega nema dileme šta su Vlasi, jer

oni govore rumunskim jezikom.

Povodom nedavnog incidenta u selu Malajnica kod Negotina, gde je gradska vlast zapretila rušenjem objekta koji je trebalo da bude mesto okupljanja pravoslavnih Vlaho-Rumuna, Makovej je izrazio očekivanje da će biti spor biti rešen. „O ovoj temi sam pričao sa ocem, mitropolitom Amfilohijem, koji je rekao da se očekuje razgovor dve crkve na najvišem nivou kako bi se pronašlo rešenje“,

rekao je Makovej.