Борба, 06. 03. 2009., стр. 34

24. borba

Petak, 6. mart 2000,

BROS E SIV IDD

Tomas Kiligru, 1638.

OMV :7

Izložba Antonisa van Dajka u muzeju Tejt Britan

koji ic uveo dostoians i 6dlamur u dvorski portret

Majbolji Rubensov učenik postao Je Jedan od najimućnijih slikara a istoriji

IVANA BOŠIĆ

ortret ledi Katarine Stenpu» (kasnije grofice Če-

sterfild) iz 1035. ili 1636. godine flamanskog slikara Antonisa van Dajka posle više od jednog veka izložen je za javnost u muzeju Tejt Britan.

Nakon jedne privatne aukcije 1920. godine Katarinin portret je zvanično vođen kao „izgubljen“, ali se volšebno pojavio na aukciji u Njujorku 2006. godine.

Kraljevska kolekcija, Nacionalni fond i privatni kolekcionari pozajmili su svoje radove za izložbu koja se fokusira na umetnikova dela nastala nakon preseljenja na engleski dvor (1632-1641). Među 60 eksponata u muzeju Tejt britan izložen je iretko viđen autoportret iz 1640. godine.

Ova izložba, između ostalog, ponovo ujedinjuje aristokratsku porodicu iz 17. veka. Naime, smatra se da portreti Katarine i njena dva sina, Džordža Drugog, vojvode od Bakingemai i lorda Frensisa Vilera nikada do sada nisu izlagani zajedno.

Izložba otkriva i vizuelnu zaostavštinu u-vidu portreta umetnika iz 18-20. veka, uključujući ser Džošuu Rejnoldsa i Džona Singera Sardženta, čime je demonstriran Van Dajkov uticaj kroz vekove. Posebna pažnja poklonjena je inovativnom pristupu Van Dajka u slikanju britanske elite, s naročitim akcentom na kostimima i vernom prikazivanju bogatih materijala iz tog perioda.

Izložba je smeštena u osam prostorija muzeja i hronološki je

Malo je poreove:> azraže cel odzarn ayecreišyası \ aalesltoj, Vista Mazašie še paagFzavžo wawpjaye:iiNa #a Oayibaarsltemnt slšapsioa i OSslzavioO StaOSJO Nazaslede Ntožše Če Gdopmigajyzaći Dporpdael ista sledeći tv welčza

podeljena,

U prvoj prostoriji se srećemo s delima koja su nastala prei za vreme prve Van Dajkove posete Engleskoj u periodu od 1620. do 1621. godine.

Antonis van Dajk bio je najbolji učenik velikog flamanskog umetnika Petera Paula Rubensa. U Londonu, gde je proveo šest meseci služeći škotskom kralju Džejmsu Prvom, prvi put je boravio 1620. Kada je napustio Englesku, Van Dajkje otišao u Italiju. Tamo je proučavao stare italijanske sli-

kare, pre svega Ticijana, i povremeno radio portrete britanskih turista. U Englesku se vratio 1032. na poziv Džejmsovog sina Carlsa Prvogi tamo je ostao kao dvorski slikar sve do svoje smrti 1641.

lako je proveo manje od osam godina u Engleskoj, duboke promene koje je uneo u britansko slikarstvo ubrzo su bile veoma vidljive. Njegov uticaj je bio gotovo trenutan, ali revolucija koju je napravio ostavila je stilsko nasleđe koje će dominirati portretima sledeća tri veka.

Druga prostorija uvodi nas u vreme Van Dajkovog povratka kraljevskim portretima.

Kada se 1632. godine Van Dajk vratio u London kao slikar Carlsa Prvog, već je imao međunarodni ugled. Njegova saradnja s Rubensom i proučavanje italijanskih majstora doprineli su Van Dajkovoj jedinstvenoj misteriji. Kraljevski portreti pokazuju umetnikovu sposobnost da vešto izmeša fantaziju i realnost u predstavljanju kraljevske loze. Njegovi portreti nisu bili kruti poput ranijih službenih portreta, ali su imalijednaku notu dostojanstva.

Van Dajkovo umeće pravljenja idealizovanih portreta koji bi podvukli monarhov imidž u javnosti ubrzo ga je učinilo omiljenim slikarem Carlsa Prvog. Ove slike su potvrđivale kraljevsko božansko

Plemkinja iz Đenoye, |67,

kontroli strasti. Portretip vljaju srećnu, stabilnu vi porodicu na čelu nacije koja problema ni sa sobom nis Sve je to, naravno, bila iluzija

Ponegde je provejavao inasw štaj ljubavi između kraljai ce Anrijete Marije slikanjem jala s Kupidonom i Psiho kroz maske u kojima se par vljivao na dvoru.

Jedna od poznatijih slika perioda bio je „Portret Čarla oklopu“ (1637-38). |

Čarls Prvi koristio je Vani)

na isti način su ga angažova?} | izradu portreta koji bi istakli hovu moć, bogatstvo i druš status, odnosno lepotui vri} , dajerečo ženama.

Tomas Vintvort, poli Piši od najuticajnijih ljudi uzeml, Pi kazan je kao čovek od akcij" y umiruje ogromnog lovačkyjH, jednostavnim dodirom rukt, gd i u isto vreme predstavljen !P ozbiljan političar, u službi} otadžbine. NI

Ljudi su na umetnikovimp” tretima odeveni po post? | modi. Njihove poze odlišu si » pouzdanjem i tako ističu % ložaj u društvu. Na prvi poz" i} |, deluju kao kavaljeri, ali kadi}, šlo do građanskog rata U | skoj, većina njih je stala u} ment,a protiv kralja. i bij

Dela u četvrtoj prostoriji" siraju se na Van Dajkov privali}i

vot tokom boravka u Londoli!