Борба, 08. 10. 2009., стр. 28

28 Вођа

Doba čuda

Četvrtak, 8. oktobar 2009.

робе кал 11026 | da bude ključ za večnu mladost.

()yogodišnji dobitnici su pokazali да зе тезепје лава и ћтотоготит гаутзеста - тејотепта 1 епгти Кој! јоттита - felomerazi, a {aj епат је роуегап за затепјет ćelija ита Мјасти ulogu u njihovoj mafignoj transformaciji

VESNA KNEŽEVIĆ ĆOSIĆ

poslednjih deset godina : | Nobelova nagrada za medicinu, koja se inače dodeljuje od 1901. godine, dodjeljivana je uglavnom za naučni rad na ćelijama, a ove godine pripala je američko-australijskoj naučnici Elizabeti Blekbern i Amerikancima Kerol Grejder i Džeku Sostaku za rad na enzimu telomeraza koji štiti ćelije od starenja, saopštio je Nobelov komitet u Stokholmu.

„Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu 2009. je dodeljena naučnicima koji su pronašli rešenje za veliki problem u biologiji: kako hromozomi mogu u potpunosti da se kopiraju tokom ćelijske deobć i kako mogu da se zaštite od propadanja“, navodi se u saopštenju komiteta.

Nobelov komitet je naveo da su ovogodišnji dobitnici nagrade za

medicinu „pokazali da se rešenje nalazi u hromozomskim završecima - telomerima, i u enzimu kojiih formira - telomerazi“.

Taj enzim mogao bi da bude ključan za večnu mladost, pošto je povezan sa starenjem ćelija. Enzim ima i ključnu ulogu u malignoj transformacija ćelija.

„Otkrića Blekbernove, Grejderove i Sostaka daju novu dimenziju našem shvatanju ćelija i rasvetljavaju mehanizme bolesti i stimulišu razvoj novih, mogućih terapija“, navodi se u saopštenju.

U svakoj kategoriji uz nagradu se dodeljuje i 10 miliona švedskih kruna ili 980.000 evra, koji mogu podeliti najviše tri laureata. Nagrade za medicinu, fiziku, hemiju, književnost i ekonomiju biće uručene dobitnicima 10. decembra u Stokholmu. dok će za nagrada za mir biti dodeljena u Oslu.

Joran Hanson, profesor Кагdiovaskularnih istraživanja Karo-

ОФ исије 50 руојезота karolinskoče instituta

u Stokholmu

Šta znači biti u komitetu za dodelu Nobelove nagrade objašnjava profesor kardiovaskularnih istraživanja Karolinskog instituta u Stokholmu Joran Hanson. „Velika je odgovornost ali i privilegija biti predsedavajući u komisiji za dodelu Nobelove nagrade. Ja ulažem, razume se, dosta vremena ıi taj zadatak, čitam mnogo i pratim naučna dostignuća ui širokoj oblasti nauka. Rad u komisiji je limaski i sviimamo obavezu da se pobrinemo da se kompetencija svih članova isko-

risti na najbolji način,”

Kako tačno funkcioniše izbor? „Rad komisije je timski. Komisija ispituje deta-

lje oko kandidata koji si nominovani za Nobelovu nagradu i predlaže one koji treba da dobiju nagradu takozvanom Nobelovom skupu koji se sastoji od50 prolesora zaposlenih u Karolinskom institutu, Ovaj skup donosi odluku o tome ko ce dobiti Nobelovu nagradu za medicimu ili fiziologiju."

Dodela nagrada je veoma svečana i svake godine vlada veliko uzbuđenje. „Mi u komisiji mamo iza sebe jedan dug period intenzivnog rada i srećni smo da objavimo ako je u pitanju neki veliki pronalazak koji povećava znanje o ŽIvotuu i me-

(iciniina taj način koristi Čovečanstyu,”

linskog misti!ita u Stokholmu i

doskorasnji predsednik NOO vog komiteta za fiziologiju i medicinu, a ovogodišnji sekretar, u kome se nalazi 50 profesora, poznat je u svetu i kao šef švedskog naučnog tima koji je otkrio kako da se zaustaviti proces zakrčenja krvnih sudova i samim tim kaže

је Које тло

Kerol Grejder

Јогап _ Manson

stop svetskom ubici broj jedan, infarktu i moždanom udaru.

Dr nanson, koji je u fokusu paфпје 1 као бјап Мођејоу 2 komiteta za medicinu i fiziologiju, kaže za „Borbu“: „Pre dve godine u Kini je diplomiralo 500 hiljada inženjera, u Indiji 200 hiljada, a u Sjedinjenim Državama - 70 hi-

~”

zabet Blekbern Džek Sostak

У) e не =

Ка МА

Poslj ednjih deset godina Nobelovu hogradu zamedicin dobili su sledeći naučnici:

Bi 1998. Robert E. Furchgott (SAD), Louis]. Ignarro (SAD},e rid Murad (SAD) - za otkriće značenja signalnih molekula usastavu krvotoka

BB 1999. Guenter Blobel (SAD)) za otkriće da belančevine ima. ju „ugrđene“ signale koji upravljaju njihovim. ргево НИ 3, štanjem u ćeliji

m 2000. Arvid Carlsson (Švedska), Paul Greengard (SAD),} Kandel (SAD) za otkrića vezana za mehanizme prenosa sig la izmđu nervnih ćelija 3

#2001. Leland H. Hartwell (SAD), Timothy R. Hunt (Velik tanija), Paul M, Nurse (Velika Britanija), otkrića na Ро vljanja ćelijskog ciklusa За

# 2002. Sydney Brenner (Velika Britanija), John Sulst li lika Britanija,), Robert Horvitz (SAD), genska regulacija prim stanku višećelijskih organizama, istraživanja o „programiranij smrti ćelije“

Mi 2003. Paul C. Lauterbur (SAD), Sir Peter Mansfield | (Velila Britanija) pionirski radovi u razvitku magnetne rezonancije! medicini

и 2004. Richard Axeli Linda B. Buck {oboje SAD), za istaknu te radove u istraživanju receptora mirisa, _

Bi 2005. Robert Warren i Barry Marshall (obojica iz Austnilje), dokazali su da helicobacter pylori prouzrokuje gastritis, di

na želucu i dvanaestopalačnom стесуц |

и 2006. дате 2, Fire i Craig C. Mello (obojica за , načina kontrole protoka genotskih informacija unuti

и 2007. Мапо Саресећи! Онуег Зпиш њег 5 (обојса) (е Evans (Velika Britanija), za revolucionarna otkrića nju matičnih ćelija, posebno u oblasti embrionalnih ć . M 2008. Prva polovina nagrade dodeljena j cu | zur Hausenu za otkriće da HPV uzrokuje rak grlića | dok je druga polovina dodeljena Francuzima Erancoi BEO o i | OJ Oi za | HIV а

pronalazaka i-rešenja u buduć | nosti dolazi odatle. Evropa izgubila svoju poziciju tokom poslednjih decenija jer nije uh gala u prirodne nauke i me nu kao Amerika. Sada se роја! la Azija. Naučnici su lako pi kretljivi i mnogi će se Баш | preseliti tamo gde postoje reši! rsi. Evropa mora da pređe smi na dela, ako želimo da budem! neki faktor nauke i tehnike | budućnosti.“ |

ljada. Ukoliko se ovaj tekući trend nastavi, 90 odsto svih naučnikaiinženjera u svetu će do 2010. godine živeti u Aziji.“

Na pitanje da li to znači da će mam dostignuća ubuduće dolaziti iz Azije ili je planeta u toj meri globalna da važi sintagma naučnici bez granica, profesor Hannson objašnjava: „Više azijskih zemalja ulaže velika sredstva u istraživacke radove. To će · Sigurno dovesti do toga da veći deo