Борба, 08. 10. 2009., стр. 3

Borba

Četvrtak, 8. oktobar 2009.

VESNA TAŠIĆ

Srbiji nema klerikalizacije

društva već državne zlou. — potrebe religije, ocenio je Juče dr Vladimir Ilić iz Centra za Tazvoj civilnog društva (CRCD) na trećoj sesiji razgovora o unapređenju religijskih prava i sloboda u Srbiji, koja je bila posvećena [ne)mogućnosti saradnje između nevladinog sektora i verskih zajednica. . „Ne vidim klerikalizaciju već drZaVnu upotrebu ili zloupotrebu religije, svojevrsni cezarizam,s tim Slo su naš Cezar - političke stranke“, rekao je Ilić i dodao da religi-

\ši 2

ndrej Ćirić iz Centra za civilno vojne odnose(

kao, likom i delom Zorana Lukovića iz Odseka z

nmalnih grupa SUP Beograd, u prilog tezi da je verska rimit da se Lukovićeve knjige, inače pune neistina o malim verskim zajedni Ici na Akademiji za bezbednost. „Draško Đenović je podsetio da je Inicijat l Žila Lukovića zbog antiustavnog delovanja, ali su ih, prema njeg / molili da povuku tužbu zato što bi ista loše ulicala na Lukovićevu profc t0 je Sitarski primetio da je sprega državnih org:

ja može da bude opijum za narod, kako ju je Marks definisao, ali u vreme kad je opijum lek, u našem slučaj lek za šovinizam, veliku nedavnu bolest srpskog društva.

Nevladin sektor, ocenio je Ilić u uvodnoj reči, gaji odnos samo sa velikim crkvama, ne i sa malim verskim zajednicama, iako je broj potonjih u Srbiji trocifren. Odnos s velikima, pak, svodi se na permanentni sukob koji je, kao takav, neproduktivan jer ne dovodi do legalnih i praktičnih promena na povećanju sloboda malih verskih zajednica koje su u Srbiji diskriminisane i u zakonu i u praktičnom životu.

U zakonu, najpre podelom a

o Policajac Luković i sekle

0 Je rekao, ministar policije levičar.

NVOP i verske zajednice - (ne)mogućnost saradnje

zatim i favorizovanjem tradicionalnih crkava kojih je u Srbiji registrovano sedam (u Vojvodini devet) u odnosu na druge manje verske zajednice, kojih je oko 180, od čega je registrovano samo 13. Od tih registrovanih, sve imaju hrišćanski predznak što znači da nema nijedne registrovane istočnjačke verske zajednice. Trenutno se pred sudom vode postupci sedam verskih zajednica koje je Ministarstvo vera odbilo da registruje.

Zalažući se za izmenu Zakona o crkvama i verskim zajednicama, za koji je sam predsednik Srbije Boris Tadić još kod usvajanja rekao da je diskriminatorski i obe-

CCVO) koji se duže vreme bavi, kako je rea praćenje sektaškog ponašanja i neforrska diskriminacija sistemska naveo je

cama, koriste kao udžbe-

iva mladih za ljudska prava u jednom trenutku tu·govim saznanjima, iz MUP-a za-

sionalnu karijeru. Na

ina (MUP) i crkve evidentna, iako nam je, ka-

ćao da će se brzo menjati, Ilić je podsetio da neregistrovana verska zajednica nema svoj žiro račun, ne može da iznajmljuje prostor, renovira postojeći, uplaćuje penzijsko iinvalidsko osiguranje i slično. Tako da tvrdnja ministra vera Bogoljuba Šijakovića da verske zajednice, registrovane i neregistrovane, uživaju ista prava, jednostavno nije tačna, ocenio je Ilić. Elektronski mediji, pak, ne emituju ništa o neregistrovanim verskim zajednicama jer ih, sledeći protivustavno uputstvo RRA, tretiraju kao sekte. Draško Đenović iz Foruma 18 je ocenio da je u Srbiji, ako se doslovno primene postojeći loši zakoni i propisi, i Anglikanska crkva budući neregistrovana - verska sekta. „Na čelu te crkve je engleska kraljica što praktično znači da je Elizabeta Druga danas sektaš u Srbiji“, ocenio je Đenović. Milan Sitarski iz Beogradske otvorene škole (BOŠ), koja sarađuje s velikim crkvama, podsetio je da Anglikanskoj crkvi Patrijaršija SPC, ipak, ustupa na korišćenje kapelu.U prilog tezi da tvrda jezgra postojeiu NVO sektoru i u crkvama, Sitarski se založio za kontinuiranu a ne ekscesnu saradnju između civilnog i verskog sektora. Staša Zajović iz „Zena u cr-

nom“, koja je nastupila kao građanka, aktivistkinja nevladinog sektora i, konačno, feministkinja, ocenila je da je Srbija danas „teokratska, bogomoljska država u kojoj su ugrožena ljudska prava, posebno ženska“.

Zastupajući stav drugačiji od CRCD-ovog, Staša Zajović je kavala da je na sceni već dugo klerikalizacija javnog života, da državne institucije upražnjavaju verske rituale, te da je sloboda veroispovesti narušena.

„Versko opredeljenje je privatna stvar. Šta mene briga da li je Boris Tadić vernik ili ne. To je nepristojno isticati, koristiti i zloupotrebljavati. To samo znači diskriminaciju agnostika i ateista. Da li to znači da ja, kao poreski obveznik iz čijeg džepa se finansiraju sve te aktivnosti, učestvujem i u finansiranju kršenja sopstvenih prava“, postavila je pitanje Zajovići napomenula da su „Žene u crnom“ sarađivale sa svima, pa i sa vernicima, kojima je zalagenje za mir bilo na prvom mestu.

Zivica Tucić, urednik Verske informativne agencije (VIA), rekao je da nevladine organizacije imaju svoju koncepciju ljudskih prava, ali da treba da puste i verske zajednice da imaju svoju

koncepciju istih prava.

„Nemojte očekivati od crkve da se složi s abortusom ili eutanazijom“, rekao je Tucić i ostao pri stavu da u Srbiji nema klerikalizma, nema teokratije i nema verskih rituala u državnim organima.

Stalno poređenje izgradnje velikog broja crkava u trenutku kad Srbija nema klozete u osnovnim školama iz nevladinog sektora, Tucić je nazvao neprimerenim, podsetivši da i vernici plaćaju porez državi za izgradnju istih tih klozete.

Uz iznošenje stava da su „i crkve nevladine organizacije“, Tucić je rekao da bi ateistiiz nevladinog sektora najradije da se crkva samoukine.

„1 Savez ribolovaca je NVO, ali ja im ne određujem kako da se orgatfizuju, pa ne očekujem ni da pojedine NVO to određuju crkvi“, rekao je Tucić i ocenio da se i u borbi za toleranciju može biti netolerantan. -

Jelena Milić iz Centra za evroatlantske studije je upozorila da ukoliko u Skupštini bude usvojena Strategija nacionalne bezbednosti u kojoj se verske sekte veoma visoko kotiraju na listi bezbednosnih pretnji, engleska kraljica će postati neprijatelj broj jedan u Srbiji.