Економист, 01. 03. 1927., стр. 69

221

Badi iste te brige za općinski imetak nacrt nadalje predviđa nadzor nad poslovanjem pufem ашопоттаћ olastitih заџеза 51еdionica, Što stari austrijski regulativ za štedionice nije sadržavao. Takovih saveza imade i u Njemačkoj i u Austriji ı u Čehoslovačkoj i vrlo dobro Mankcioniraju. Na taj način biva rasterećena državna vlasi, koja u većini slučajeva ı radi pomanjkanja stručnih sila nije dorasla, da kontrolira rad pogotovo većih ı razvijenijih štedionica. Složan i dogovoran rad saveza štedionica ı pojedinih vladinih komesara onemogućit će makar kakvu zlorabu ili iznenađenje u radn štedionica. |

Ovu tendencu zaštititi općinski imetak da ne bude povučen za pokriće gubitaka štedionica, pomaže i činjenica, što kod štedionica” sav dobitak i poslovanja ide koncem godine u Trezeronti fond, koji na taj način iz godine u godine sve više Taste. Što je taj rezervni fond jači, to općina dolazi manje u priliku da materijalno pokriva eveniualne gubitke štedionice. Treba stoga da se u nacrtu zakona пета. да se dobitak nikako ne smije dijeliti u drugu svrhu sve doile dok rezervni fond ne dostigne barem 10% svih štedioničkih aložaka, a kad i dostigne tu visinu, da зе зтије do najoiše 50% dobitka davati u dobrotvorne svrhe.

Naert zakona predvida i posebni penziont јопа та namještenihe Šledionice, u koji uz zavod ı namještenici djelomično uplaćuju. Sastavljaču ovog nacrta, neznam, da li Je bilo poznato, da su dalmatinske i slovenske štedionice po zakonu dužne za зуоје nam}eštenike uplaćivaki Penzionom zavodu za namještenike u Ljubljani. Ako mu je to doista bilo poznato, tada je za sigurno znao 1 drugu okolnost, da općine lakove svoje namještenike mogu osloboditi obveze osiguranja kod Penzionog zavoda u Ljubljani na temelju istoga zakona o penzionom osiguranju, kako je to učinila već splitska općina. Jer inače kad me bi bilo te mogućnosti, tada bi ovaj posebni penzijski fond predstavljao za štedionice dvostruko opterećenje u istu svrhu. I kad se to može postići, da naime izluči namještenike štedionica 12 ођуеле osiguranja kod ljubljanskog mirovinskog fonda, tada ı ovaj treba da se urazumi, pak. da povrati čitavu premiju novome fondu kod štedionica za one mamještenike, koji su ranije bili kod njega osigurani. Medutim se o tome već dulje vremena vodi spor izmedu ljubljanskopg penzionog fonda i namještenika splikiske općine ı njezinih poduzeća, a da Još ni do danas mije rešem.

Uz hipotekarne zajmove ı eskont mjenica smiju štedionice otvarati i kontokorentne račune, kako, aktivne tako ı pasivne, što је svakako novost, jer o tome nije bilo govora u starom austrijskom regulativu. Međutim to nije tek pokušaj kod mas, koji bi mogao stajati bilo kakve žrtve štedionice. I mimo regulativa uvele su ga austrijske štedionice, a u Njemačkoj Još Je тапаје розеојав, odmah nakon što je čekovnim zakonom: bila priznala ı štedionicama pasivna čekovna sposobnost (1908). O tome da li štedionice sm u otvarati tekuće račune ı davati pozajmice po njima, bio se Joljiš

|5*