Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

ta, Šmulea, Eugena i drugih, pa sav tako s njima zajedno na šetnjama DO Zrinjevcu raspravljao o potrebi oživlenja »Literarnih sastamaka«, Pa bila Je to ipak sramota, da u Zagrebu zapravo od Šalomovogš i Cvijevod od. iaska u Berlin, mije bilo mikakovog cio. nističkog rada medju omladincima Zagrebu. I doista mi smo iza slela, pečetkom školske godine sazvali gl, skupštinu Literarnih sastanaka i započeli smo sa radom, Bio sam izabran kn'iižničarom, Imao sam dakle najbolju priliku, da upoznam gotovo sve knjige, koje šestokolca mogu zanimzti, jer je lenižnica bila doista bogata, Talo sam dakle zašao au cionističke vode, Ne znam je li se može govoriti c tome, da sam cnamo iz nekoga uv eremija, zašao, Prije bih kazao, da me ie slučaj onamo bacio, a kalio sam bio pun želje za djelanjem snašao sam se brze i u cionističkoj okolini,

Medju škclskim drugovima stvarali smo i prije različita društva, tvo sedmorice«,

»Druš»Areopalšus philosophiae«, nogometaške klubove »Leonida« pa »Plješivica«, šahovske 'klubove sa gorljivim turnirima, filatelističie ke klubove, plesne koterije i koješta, No sve je to prošlo. Bilo je lijepih čascva, no malo značajnih za moj život, No u »Literarnim sastancima« ja sa:n otkrio svoj duševni svijet, Mirno mocgu reći, da sam se tek u svojoj šesnaestoj godini rodio, Iza literarskih _amui došli su lijepi časovi na sletovima, a još ljepši sa cofim, no najiskonsk e sam povezam uz one drađe časove, šlo sam ih prcveo, sar drušovima lit»racima u prepirkama o omladimstvu, o cmladinskom pokretu, o smislu života, o bogu i sotoni, Onda smo m: oblikovali svijet, bili smo gcrdi, Upijali smo život i rasli smo u svo'oj uobrazilji u nedogled,

snažni ı

Iza »Literarnih sastanaka došao ie

46

četvrti odsjek u mom cionisličlinı razvitku, Sastao sam se preko »Zad-uiBe« sal Šalomom i Cvijem, Sa Šalomcm sam stupio u kontakt, Najprije pismeno, Po m egovu savjelu sakupio sam kao sedmoškolac male dečkece i htio sam stvoriti grupu, Došao. je Šalom u Zagreb, i iza beogradskoga sleta, osnoivalli smo. rupu iz koje nastade kasniji Haolim Alef, I tek od mošža sastanka sa Šalomom počeo sam da se u cionizmu pravo orijentišem, Iz našega drugovanja, Šalomovom zasluBoom, nastade haolimski, onda cofejsii Fokret.

Kada dakle sa danzšnie tačke moga razvitka pogledam unatrag, mou konstattirati, da sam a, dijete asimilovane obitelji, stran po svemu židovstvu, bio po nekim izvesnim slućajnostima ubačen u vrflos cionističkoga pokreta, Ubačen u pokret, korak po korak izgradjivao sam svoje cionističko uvjerenje, i čini mi se, da, sam od yremena literarskih do. danas osta» konsekvenino na istoj linii razvoja. U doba literarnih govorio sam o omladinstvu i židovstvu, danas dovorim o soc: alizmu i cionizmu, Ista je to stvar, tek izgradjenija,

Kelikogod je linija moga razve:a ravna, bila je sa mnogo borba iskupLena, Te su borbe bile tako žestoke i danas u meni iako ipe, da nikada ne znam hoću li prekipjeti ili se kuda srozati, No uza sve bo cionizam je u meni pobudio žive sile, „dao mi je energije za rad, pobudio je u meni težnje za Boljim, Ljepšim i Pravednijim, Ne znam, možda bih ja i drukčije da se dovinem do toda bogatstva, no duboko poštujem · ciomistički pokret, jer mi je baš on ta bogatstva: otkrio i poklonio. Po cionizmu otkrio sam svijet,

Zagdreb, mjeseca novembra,

Čiča Gross.

-s—- – —_—- at

le