Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

rada. Naivećma su se razvili u velikim gospodarskim komunama, koje su obuhvatale više stotina rademih ljudi. Nastali su novi napredni oblici proizvodije i potrošnic pa i MOV DOTCdak cijeloga društvenogza Života.

2

Za izgradnju Ercc Jisraela stvorio ie židovski narod instrumente, koji treba da se priliube osobitim uvietima rada, zemlie i kolonista, pa da tako omoguće Židovskom narodu svladavanjie teškoća izgradnje.

Naivažniji problem izgradnie ie nabava zemliišta. Još u početku cionističkoca pokreta, godinc 1901., stvorena ic institucila, koja ima zadaću, da Židovskoi kolonizacii namiče zemliu. To je Keren Kayemceth Leisrael (Židovski Narodni Fond). Već kod niegova osnivanja bila su odlučna pomenuta dva momenta: nacionalni, gceulat-haarec, t. |. Otkup zemlie: tlo, koie je u ucžidovskom posjiedu treba da prijedie u Židovske ruke — i socijalni: zemlia, temeli cijeloga obnovnoga rada, najvažniie sredstvo produkciie, mora da bude zasednička svojina, ne smije da pripada pojedinom individuiu, nego cijelome narodu. Odmah u početku proklamovano ic načelo nacionalizaciie židovskoza zemliišnogza posieda.

Na tom se načelu osniva 18097. god. izmesemi prijedloz Hermana Šapire, duhovnoga začetnika Keren Kayemetha: »Teritorija, koju stekne Opći Židovski Fond, ne smije se nikad otudiiti, ni prodati poiedinim Zidovima, negzo se daie samo u zakup na najviše 49 godina i na osnovu načela, koja ioš treba izraditi.• Keren Kayemethu, koji ie postao instrumenat ŽidoOvske zemliišne politike u Erec Jisracliu, ciliem ie, da čitavo zemliište na kome ima židovskih naselia, stekne u vlasništvo Židovske zaiednice. Sredstva za sticanie zemljišta pritiču od darova, koie mnogo tisuća liudi u najrazličitijim oblicima Do ciielome židovstvu, dan na dan, neumorno sabiru. Sto se stiče novcem naroda, mora da i ostane vlasništvo naroda.

Sliedstveno tome načelu, ostain sva zemliišta, koia Keren Kayemeth stiče, njiecovo vječno vlasništvo i ne smiiu se Mi pod kojim uvjetom odsvojiti, ni u kom obliku otudiiti. Zabraniene su i sve ostale treovačke transakciie tlom. Značaino ie, da ie ova odredba iedina u statutima Keren Kayemetha, koja se ne može promilieniti.

Pri svom sticaniu zemliišta pazi Keren Kayemeth brižno. da arapsko pclioprivredno pučamstvo ne Dude prikraćeno. Zemliište kupuie većinom od arapskih veleposjiednika, Koji svoja zemliišta ne kultiviraiu. Osim toga poduzimlie Keren Kayemeth sve, da odšteti arapske zakupnike, koji se nalaze na zemljištima bogatih efendiia. Tako ie na pr. Keren Kayemeth prepustio pri sticaniu iednoga velikoga zemliišta u Emek

110