Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

K. Danilus: Max Liebermann.

ŽIDOV SLIKAMR.

Kada izgovorimo ili pišemo riieč »umietnik« redovno me

mislimo na mnoštvo slikara, što slikaju slike, ili piesnika, što Dpievaiu piesme, nego samo ma mali broj niih, koji su u svojoi urmietmosti dali nešto od osobite vrijedmosti. : Pojavi li se umjetnik, originalni stvaralac sigurno ije, da se izložio opasnosti, da će svijet stvoriti donekle neprijatelisku Trontu protiv nieza. Ne možda zato, ier bi odvraćao. publiku sadržaiem svoga stvaramia. heZo maprosto, jer nije iednak onima, koie do sada publika poznnie. Publika prilazi umietničkom djelu sa već određenim pojmovima o umjetnosti. pa se zgeražava., kada te pojmove svatko, bez iznimke, ne će da poštuie. Publiku često odvraća svoistveni oditos umjetnika prema poiavama same prirode. Niecova ličnost, nrijegov temiperamenat. I upravo to, što njeza iznad svega uzdiže, i Što mu daje iznimni položai, za publiku ie često razlog, da ga odbacuie. Izvan svake ie sumnie, da i svaki laik ima neki poiam o prirodi na temeliu umjetničkih diela, koia ie imac prilike da vidi. No umietnost kroči dalie, što će reći, da umjetnici naštoje da učine pristupačnima i druze bitne osobitosti prirode. a i čoviečieca poimania. _ Šta bi bila nmietiost bez umietmikovoga individualiteta ?! sto je ovaj interesantniji interesantniie je i samo njegovo djelo. Dijelo, i kojemu nema nešto ličnosti i osebuinosti temperamenta autora, i niie dielo, već iednostavni rad. Takav snažni indiVidualitet predstavlia i Max Liebermann. Na kojim god ižložbama i sa kojim gzod dielima njega sreli — mimoići za se miie nikad moglo. Posve sporedno da li nas niecova djela privlače ili odbiiaiu. U svakom slučaii, utisak ie velik. A Liebermann se već od početka odlikovao umjetničkom originalnošću i svoiim vlastitim shvatanjem. I kad ca ie pored sveza toca jiednodušno odbila čitava publika i većina kritike, ioš ie uviiek bio toliko samosviestan. da nije podlecao voli eoOmile! Tai prkosni Židov niie drugačiie ni mogao. Naoružam iakim instinktom. pošvema odan umiefnosti, nije mogao di Se drugačiie izražava, nec0 što je zapravao osjećao ı vidio.

Liebermann ie imao u životu nesreću, il: bolie reći sreću, da je u samoj Niemačkoi stvorio. sebi veliki broi protivnika. Prepirali su se sad radi njegovoga gruboga naturalizma, sad Fadi brutaMiosti njegovog slikania. Jedni su tvrđili da njegovi Fadovi Odišu čistom Tfrdncuštinom, 3. drici štoviše da su odVeć miemačka. Jedino se zaboravljalo, da ie taj punokrvni Zi dov stvarao umietnoSst u naiboliem smislu riječi ·

ZONA Svaki način: sSVi OŠtri napadaji, |oje jE Liebermiatin HTiao da izdrži, niiešu ga priiečili da ide Svojim putem. Jer sama ie: umjethost pitanje izbora. Što je slikar sigurniji u izbiraniu.

157