Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

Prvotni se impulz istrošio ili ie zamro. Ostali narodi naprotiv, koji su imali prilike, da se međusobno miješaju, ili ı kojih se dešavalo, da se povremeno izdizao kulturno, politički ili ekonomski iedan dio nad druzim, doživliavali su sveudilinu mijenu državnog i marodmecv Života. Grupe ili narodi, kako su god ulazili u interesnu, bilo kulturno-nacionalnu bilo političko-ekonomsku sferu drugoga naroda, zahvaćali su odmah ı Hnjecov život. Od ovog momenta pa na dalie oni su nosioci toga Života isto tako kao i oni, koji su ea doslije sami oblikovali. Novi pak Život ne Će Više biti isti kao stari. Miješanie narod4, ili izdizanic ijednog dijela naroda nad druzi istoc naroda ide dosta polako, ali se dielovanjie procesa ne da izbrisati. |

Na osnovu ovih dedukciia određuje i Walther Rathenau miesto Zidovima umutar naroda, Emamncipacija Zidova dolazi upravo u vrijeme francuske revoluciie, dakle u doba kada se tako reći u svih naroda budi puk ili plebs, da, oblikujući državni život prema svojim želiama i potrebama, udari svoi pečat svemu kulturnom, političkom i ekonomskom Životu. Neko vrijeme iza francuske revoluciie acrikultura, koju zastupa veliki posied, ima izvjesno prcimućstvo ıi ekonomskopolitičkom životu naroda. Međutim i to ne traie duco. Avrikulturu će doskora da smijieni sekundarna produkcija Drcrade sirovina i teška industriia. koja ie iedina u staniu, da prehranj čoviečanstvo, kome broji sveudili raste.

Važan jaktor umutar ove sekundarne produkcije su upravo Zidovi. Po mišljenju Pathenaua oni su punom rukom zahvatili u ekomomski (a jasno ie: kao posliedica toga i u kulturni) život naroda među kojima živu. Izvodeći svoje misli Walther Rathenau ima svakako pred očima Niemačku i njiene rrilike. To međutim ne mijenja mnogo na stvari. Mi njecove misli možemo lako proširiti i na šire područie, tako primierice na Evropu ili Ameriku, cdie je speciialno u Americi zaiedno palo doba primarne i sekundarne produkciie.

· Razvivši ovako svoje misli Walther Pathenan dolazi za se do logičnoga zakliučka: nema i ne može biti nikakvoza ctskog zakona ili humane zapovijesti na osnovu kojih bi bilo Zidovi sami bilo tko za njih mogao da, traži TaVnoDTaVIICS:. toleranciin ili što slično. Ravnopravnost, toleranciia ili jest činjenicom ili će to biti u svijetu koji dolazi. »MDen Kampt werden Verhaltnisse entscheiden, nicht Menschen«.

Ako mu i nijesu izvodi s cionističke tačke gledišta DOSVC ispravni (Walther Rathenanu suviše je asimilovan, a da bi moSao da uđe u bit židovskoca problema) ipak nas se njegove Tiječi iskreno i simpatično doimliu, kao sve što dolazi iz niegove duše. A što na nas ponaivećma djeluie, to ie način kako Kathenau s Nežidovima covori. U načinu vidimo da ie Walther

256