Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

YT ON VU KOSA

— Pa

——ı

Adio ___—

w

ari AA

što znači porast od 130.000 ili 17.2%. Tai broj — t. |. 130.000 sastavlicn ic 1. iz viška, koji rezultira kao razlika između uSscliivanja i iseljivanja (cca 74.000), 2. iz prirodno povećania broja pučanstva (cca 46.000) i 3. iz stanovništva sievernogpa diiela Palestine, koji ie u toku toga vremenskog razdoblja pripoien Dritskom mandatarnom područiu (eca 10.000).

Razmotrimo li porast pučanstva prema pojedinim vjerskim zajednicama, to ćemo konstatovati, da tai porast niije kod svih iednak. Broi židovskoga stanovništva povećavao se za 74.000, što iznosi otprilike 88.47% broia židovskogca pučanstva priie 4 ecodine. Kod kršćana tai se broi povećao za 14.000 duša ili 19.17%, a kod muhamedanaca iznosi apsolutni porast 36.000, što čimi manie od 6%. njihova broja pučanstva prije 4 godine. De facto porasao ie procenat židovskoga stanovništva, u poredbi sa sveukupnim pučanstvom zemlie, od 11.0% (prije 4 godine) na cotovo 18%. U istom razdobliu porasao ic procenat kršćana od 9.04 % na 9.81%, dok ie procenat muhameda– naca spao od 78.03 na 70.57.

Te nam broike daju interesantnu sliku uvećania i porasta židovskoga pučanstva cotovo do dvostrukoga broia i sve to i kratkom razdobliu od 4 codimce. Ako se tai porast nastavi progresivno, i ako se Žžidovsko pučanstvo podvostruči u svake 4“ godine — onda bi u nastainih 12 godina broi Židova u zemlji porasao na 1,300.000 i to u samoi zapadnoj Palestini.

KRazumiie se, da ie ovo samo ilustracija. Proces umnoža– vania stanovništva ne može se unapred odrediti apstraktnom matematikom. On naprotiv mnogo ovisi o realnim uvjetima i mogućnostima ti gradskim i seoskim naseobinama. No istra= Žživanie kolomizacionih mogućnosti ne pripada: u _okvir ovoga članka. U ovoi kratkoi skici želimo, da priie sveca potanje. razmotrimo samu po sebi važnu Ččinienicn porasta židovskoza pučanstva unutar cielokupnocgza palestinskogz stanovništva. Za to ie potrebno, da tačnije razložimo detalie samogva porasta.

Počnimo s Judeiom, koja nosi službeni naziv »Južni distrikt«. Ona obuhvata kotare Gaza, Hebron i Beer-Ševa sa cielokupnim broiem stanovništva od 200.920 duša (u tom ie sadržan i pretierani broi Beduina od preko 72.000) i ioš kotare Jerusalem, RKamalah, Betlehem, Jeriho i Jafa-Đamle sa ukupnim stanovništvom od 202.198 duša. Pri brojaniu pučanstva imala ie Judeja 463.118 stanovnika, među niima 063.375 ZŽidova. Prema tome iznosio ie u ovom područiu procenat židovskoga pučanstva 13.09%. U zadnie 4 godine porasao ie ovdie broji židovskogz pučanstva za 43.000, dok ie broi nežidovskoga DpDučanstva porasao za 22.000, takoe da sveukupni porast stanovništva na tom područiu iznosi 65.000. Sveukupni broji žitelistva n Judej na koncu 1926. iznosi 528.000 duša. Zidovsko pučanstvo broji ovde 105.000 duša, te čini danas prema tome 20%

263