Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

Dr. Eliezer Rieger, Tel Aviv: Agrarni problem

t

Otkako imade privatuogza vlasništva tla, eksistira i agrarni problem, a da nile našao svoje riešenjie. Glavne Iaze u Tazvitku ovoga problema jesu: Zakoni Modjsijevi, odredbe Solonove, ustanak Grakha u PMimu i prenošenie zemliišta iz vlasništva zajednice u privatne ruke u danima feudalizma. Pristaše agrarne reforme težili su svi za istim ciliem: da razdijele tlo seliacima, kako bi se spriiečilo obogaćenie pojedinaca i osiromašenie masa. Svi su spozmavali, da je seliak podloza narodne kulture, društva i države pa su stoga htjeli da učvrste osucve mjecove eksistenciie. Povijest ie pokazala, da sreću i bogatstvo naroda ne stvaraju mi bogati zemlioposiednici sa svoiom zemljiišnom rentom miti ekspropriirani proletarijat, neo da su oni naprotiv eksploziv društva. Potrebno ie stoga bazirati narod na zdravom seliačkom staležu, ako mu hoćemo OSigurati budućnost.

U noviie doba doveo ie moderni cospodarski razvitak do priznaie novoga načela u ideoloviji aprarne reforme, do nacio_ nalizacijie tla. I ako ie zemljišno pitanje veoma staro. ipak ie znanstveno Dproučio, ovai problem istom čovjek, koji je Živio u šezdesetim codinama prošloga stolieća. Bio ie slacar u Štampariji pa ie tako počeo i sam da se bavi kniiževnošću. Ime mu ie Henry Georce. U svoioi znamenitoi knjizi »Poverty and Progress« (Siromaštvo i razvitak) pita Henry George ono, što do danas pitaiu svi reformisti i nacionalni ekonomi: Kako le to, da se u današnie vrijeme, koje pokazuje sve znakove tehliničkoca napretka, na iednome polu nagomilava Dbes-· kraino bogatstvo, dok se u isti mah na protivnom polu zomila u nečuvenoi mileri očal, Dpotištenost i zaostalost.

Siromaštvo se u naše vrijeme nije ništa umanjilo, ono 1e naprotiv poraslo ı neizmiernost i postiszlo takve oblike, koji su prije bili potpuno nepoznati. Uvijek ie bilo liudi bez ikakvih, sredstava, ali u prošlim vremenima trpio ie samo muškarac. Pa i muškarac niie onda bio gonien problemom nezaposlenosti. koji danas vlada u svim društvima, narodima i državama. Mcelch nezaposlenosti ostao ie nepoznat u vremenima; u Kkouma miie bilo tehničkoza napretka. Ako ie prije uopće itko radio izvan kuće, Dio ie to muškarac. Danas naprotiv radi i žena. Je li to prirodna posliedica društvenoza bogatstva i napretka, što žena mora da ostavi svoiu malenu diečicu kod kuće, pa da sama radi u vlažnim podrumima za neznatnu plaću, koja ne dostaie ni za miu ni za mjenu diecu. Jesu li se ikad prilie dieca potucala bez zaštite? Uzmemo li to u obzir, moramo priznati, da ie zaliednoe s tehničkim ma pr G-

295