Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

NAR O TMMPi ii 3 ai Ki

danas vrijedi stotine milijuna. Zemliište Tel Aviva, na kojega su se prudima naselili iajfanski Židovi prije 20 godina, bilo ie na početku eradienia vrijedno nekoliko stotina funti. Danas naprotiv vriledi ono stotine tisuća TIumfi. Zar smo zemljištu nešta dodali? Zašto mu ie cijena porasla?” Pitamo li dakle, odakle su mastale miliiarde dolara New-Yorka, stotine milijuna funti Berlina i stotine tisuća fTumti Tel Aviva, onda je odgovor: generaciju za generaciiom radili su ovdie ljudi i timc povisili vrijednost toga muiesta; rad njihovih ruku uložen ic i u samo tlo, a vlasnici zemljišta imaiući monopol na tlo u svojim rukama neizmierno su se obogatili. No koie pravo imadu zemlioposiednici na ovo bogatstvo”? Prolistamo li povijest privatnoga posjeda u različitim zemljama, vidict ćemo na pr., da patriciiske fTamiliie Engleske, lordovi, kojima danas pripada irećina engleskoga tla, temelie svoje zahtieve na prava. koja su im dana priie tisuću godina od normanskih osvajača. NoTmanski su osvajači iza prepada na Englesku razdiielili zemlju _ medju sobom i svojim priiateliima. Zbog toga se danas lordovi smatraiu zakonitim vlasnicima zemljišta. U Kaliforniii temelie zemlioposiednici svoje pravo na onome Dpapi i na onome Španiolskome Kkraliu, koji su prije 400 eodina, kad ie Amerika otkrivena, razdijelili zemljište malome brcjiu ljudi. U Niemačkoi na pr. oteli su vitezovi razboinici seliacima silom velike površine tla, a danas posieduiu potomci ovih razbcinika· zemlic u vrijednosti od milijuna, kojia im odbacuic rentu od O fisuća. To ie zakonito pravo zemlioradnika!

Imade dabome mnogo liudi, koji su zemliu stekli u novije vrijeme, pa imadu zakonsko pravo, ier su platili odredienu cijenu. Ali i oni se koriste neopravdanim porastom vrijednosti tla. U niihov džep ide dobitak, koji nastaie općenitim razvojem gsrada ili okolice, a da oni niiesu tome ništa pridonijeli. Pristaše acrarne reforme vide u tome povredu prava i pravice. Niie pravedno, da višak iz produkcije čČitavogza društva, Čitavih ceneracija prelazi u ruke pojedinaca. Ako zemlioposied-= | nici grade kuće, popravliajiu zemljište i ft. d., treba da se koTiste plodovima svojeca rada. Ali ie nedopušteno, da izvuku koristi iz porasta vriiednosti tla, ako jie miesto u toku vremetin postalo važnim industrijskim ili komunalnim središtem. a time porasla vriiednost zemljištu. Tlo mora da Dude u posjedu čitavoza društva. Zemlia se ne može stvoriti kao što se stvara koiji produkt. Zemliište mora pripadati svima liudima poput uzduha i vode. Pristaše ; agrarhne reforme predlažu, da se čitavo zemljište podloži i državi i državnim organima. Sto će država da učini? Dat će

zemlju u naiam, a najamrnina će ići u državnu blagaimi. Ne bi Og bilo opravdano, da se najamnina potpuno ukine, jer tko se koristi zaiedničkim vlasništvom. neka i nešta plati već prema

i : 207