Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, 25. 05. 1927., стр. 10

ske radnike. Ovakvo zemliište, doduše vlasništvo Židova, ali obrađivano od Arapa, ioš niie pravo Žžidovsko tlo.

Ovakav zemlioposjiednik, koji se služi plaćenim radom, i 10 naičešće nežidovskim, obično ne odgaja djecu za zemlioradniu. Stoga smo morali doživieti, da ie cvijet mladoga naraštaijia ostavio koloniie: često su ostavili i selo i grad pa otišli izvan Palestine studirati. Je li to narodno gospodarstvo? Kakvi li su to izgledi za naselienie naroda?

Samo zakupni ugovor s Keren Kayemethom, mnosiocem naše agrarne politike, koji vrši u isti mah otkup i nacionalizaciiu zemlie, može da osigura stvaranie zdravoga zemlioradničkoga staleža. On daie pojedincu ili crupi toliko zemlie, koliko dostaie za Život i koliko može obrađivati bez plaćenoga rada. Dok dakle u jednu ruku štiti ozbilinogza zemlioradnika od prevelikih izdataka za kupovinu i amelioraciiu tla, dotle veže u drugu ruku seliaka sa zemliom ne dajući mu, da možda upotriiebi prvu priliku za likvidaciju gospodarstva, za selienje u grad ili čak u inostranstvo.

Tako nas ie stvamo razmatranie agrarmoga problema dovelo do nužnoga suda, da se bez otkupa tla u velikom isfilu i bez nacionalizacije zemljišta, t. . bez Keren Kayemetha ne može stvoriti zdravo Židovsko selo u Palestini.

Kako ie s zradskim zemljištem?” U gradu su dosad zemljište u većoi mieri kupovali samo privatnici, ier ie Keren Kayemeth imao premalo sredstava, da i u gradovima stiče Veće DoVvrŠine. Gradski ie posjed KKLa tako neznatan, da ni ı kome pogledu me može uticati na gradske zemliišnu politiku. I zasta, iao nama, Što se zradsko zemliište nalazi u rukama pojedinaca! Priie smo govorili: Zašto ne? Neka privatnici kupuju gradsko zemliište; Narodni Fond ima da stiče samo seoska zemliišta. U posliednim smo međuto Szodinama, uporedo s razvitkom palestinskih gradova, imali mnogo da trpimo zbog spekulaciie zemliom. Niič samo u tome zlo, što se ovom spekulaciiom bogate Arapi, što mabiianiem cijena židovski novac leti u arapske džepove. I)o toga pitania stoji čitavo gradsko gospOdarstvo, a naročito eksistenciia radnih elemenata u novim ŽidovVskim gcradovima. Tko ima oči u glavi, poznaje posliedice visoke cijene zemljišta, koja uzrokuje nepodnošliivu stanarinu. To ie zaista "pitanie narodmoga zdravlia, društvenoga i nacionalnoga „morala, . zdravoga narodnogza gospodarstva! Gradsko se naselienie pri takvom staniu stvari ne može dugo održati, ako je čitavo zemliište u rukama privatnika. Kad bi KKL imao više gradskogza zemlišta, mogao bi zanatliiama uz malenu zakupninu iznaimiti gradilišta. a oni bi mogli tamo da sagrade zračne, sunčame, sviietle kućice s malenim baštama. Time bi novi židovski grad u Erec Jisraelu dobio druzo lice.

U nastainim se godinama dakako ne će gradsko zemljište nacionalizirati. ali ie iasno., da KKL, mora nastoiati, kako bi nastavliaiući dosadašnie liiepe početfke (Nordliia, Borohov. Tel Nordau, Je-

312

i

7 O ;

O SOTOOVEVUUULOLOy_ WA UVA,