Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije
cionalnu misao. Ko ne pristaje uza nj, dolazi u opasnost da ga progiase izdajicom. U tome je eto opasnost! Ponavljamo da je mjerilo nacionalnosti veličina žrtve. To je palestinski jišuv odavna shvatio ı ostvario u životu, pa zato ı ne pristaju menti
njesovi najvredniji cleuz revizionizam. Pobornici su revizionizma u Palestini advokati, liječnici, žurnalisti, studenti — isti elementi koji i na arapskoj strani zaoštruju nacionalne protivnosti. Revizionizam će se samo onda ukorijeniti u Palestini, ako bude slao u zemlju legije haluca, koje će radom osvajati zemlju uz zalog svoje ličnosti. Programi su revizionizma veličajni, njegove su perspektive sjajne. Ali on ne jača nego slabi rad izgradnje, jer nema veze s realnošću. Njegov zahtjev »sve ili ništa« vodi k »ništa«, Jer mu je »sve« iluzorno ı nedostiživo. U formuli revizionizma, da ima samo jedam but izgradnje židovske narodne domaje, njegova je velika opasnost; jer što će da bude onda, ako vlada potpuno zabaci plan revizionizma? »Onda ne ide!« kaže revizionizam. Ovdje mora cionizqm energično da postupi. Za nj nema odustajanja ili pesimizma. Tisuću putova vodi u Jerusalem. A mi moramo da idemo svima, ako je potrebno, ne jednim. Ne smije da se postavlja jli-ili, uslov uz koji hoćemo ili nećemo da radimo.
Nasuprot šovinističkim pretjerivanjima revizionizma postavlja „Brit šalom« ovu formulu: Prije svega mirotvoran sporazum s Arapima! Brit šalom su vođe bez vođenih. Ali ličnosti toga pokreta garantuju njegovu ectičnost i ozbiljnost. Vođe Biit šaloma često vole da se nazivaju »realistima«, svoju politiku »realističkom«. Oni vide — ispravnije od reVizionista — u cgzistenciji arapskoga naroda najvažniji faktor naše buduće politike i rada. Oni vele da se cionizam ne može ostvariti bez mirotvornog sporazuma s Arapima. I ovdje valja opet naglasiti: Za cionističku volju ne smije da bude uslova. Što će da bude onda, ako Arapi ne budu htjeli sporazuma? Onda se cionizam mora da ostvari i profiv njih. Dabome ni cionizam revizionizma, ni cionizam Brit šaloma. Jer Brit šalom bi Arapima, samo da ih sklone na pregovore, učinio takve ustupke, koji bi unapred beznadno oslabili naše pozicije. Ovdje se očituje akademski karakter Brit šaloma, jer se odaje iluziji da će arapski vođe tek onda zauzeti pomirljivi stav prema
cionizmu kad mi ublažimo naše zahtjeve. On traži da prije svakih pregovora priznamo ne-
„Samo arapski nacionalni pokret nego i njcgo-
ve današnje vođe, da ne stupimo u pregovore s pridržajima, da već sada pristanemo na uvođenje parlamenta u Palestinu, pa i na kontrolu useobe — da promijenimo cilj cionizma: Neka se napusti misao židovske većine i neka se mjesto rada za židovsku zajednicu uznastoji oko stvaranja palestinske koja će obuhvatati oba naroda. — Hoće li vođe Brit šaloma da „stupimo s Arapima u takve pregovore bez pridržaja? O ne! Kad ih zatjeramo u tjesnac, ipak „priznaju da se u neka osnovna prava ne smije da dira: slobodna useoba, kulturna
zajednice
autonomija ı sigurnost protiv majoriziranja. Držanje arapskoga pokreta pokazuje kako je ideologija Brit šaloma irealna: on s prezirom odbija te pridržaje, zahtijeva zabranu židovske useobe i židovske kupnje zemljišta, zahtijeva arapshu Palestinu, ukidanje hebrejskoga kao službenog jezika i Balfourove deklaracije. Prema takvom stanju stvari pokazao je jišuv zdrav instinkt energično zabacujući načela Brit šaloma. On s pravom spoznaje veliku opasnost toga pokreta u činjenici da Brit šalom za sebe svojata pripravnost za sporazum i time pobuđuje sumnju da je ostali dio jišuva manje sklon sporazumu. (Arapi naravno znaju da iza Brit šaloma nema mase). Ni ovdje nam ne pomažu formule. Može se s potpunom sigurnošću proreći hada će Arapi pristati na sporazum: kad im ojačanjem židovskoga stanovništva sporazum bude poželjan # jihovw vlastitom inieresu. Oalja dahle svima snagama raditi oko djela izgradnje. Svako napuštanje pozicija, svako ograničavanje naših ciljeva nije politika nego protivno od politike. Za svakoga je Židova Palestine (osim za revizioniste) jasno da moramo sve poduzeti kako bismo se sporazumjeli s Arapima. Ali za taj je sporazum program Brit šaloma, pa i s njegovim »pozitivnim« prijedlozima, najnepogodniji način koji se samo može da zamisli.
Pored ovih formula revizionizma i Brit šaloma, koje živa Palestina podjednako odbija, rađaju se opet stare, tako neomiljele, ideje: Palestina kao rješenje problema židovske migracije ı Palestina kao duhovno središte Židova. Pamćenje je cionista slabo. Te su se ideje povodom spora oko Ugande definitivno
64