Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

i prema pokojniku kojemu je ovaj anđeo najvjerniji simbol.

Leo Weiss rodio se 16 marta 1905 u Sremskoj Mitrovici. Od najranijega djetinjstya pokazivao je neobičnu mnadarenost za muziku. Kad su mu se roditelji preselili u Zagreb, učio je klavir kod naše poznate pijaristice Antonije Eichhorn-Geiger. Poslije je učio u Beču kod priznate klavirske pedagoškinje Gizele Beck. 1994 ode zbog studija kemije u Prag, ali je slušajući predavanja konstatirao da mu je ovaj studij tuđ ı da nema za nj smisla. Zakleo se da će služiti jedino muzici. U Pragu je učio klavir kod Kriške. Nastavio je u Zagrebu kod Felice Streim. Njegov ga je talent gonio na kompoziciju. Učio je kod Benita Berse koji je od njega očekivao veoma mnogo. Da se odgoji u snažnijem muzičkom centru, otišao je i bez prave tehničke spreme u Berlin. Na Hochschule fur Musik bio je primljen on s trojicom između mnogih natjecatelja koji su ga nadmašivali tehničkim znanjem, ali im je on bio nadmoćan prirođenom muzikalnošću. Klavir je učio kod Liebermanna (iz Busonijeve škole). Nezadovoljan naukom na Visokoj školi za muziku, žedan novih pobuda ı oblika koji će biti pravi izričaj za neobuzdani kaos nj•govih muzičkih invencija, raznobojnih i uskipjelih — ta bilo mu je istom dvadesetak godina: ode k Arnoldu Schonbergu, revolucionaru i nosiocu napretka u muzici, a Schonberg ga primi među svoje prve učenike.

Mjeseci grozničavog studija ı stvaranja, ispunjeni neprekidnim traženjem novih izražajnih mogućnosti ı skiciranjem svc bozstijih muzičkih domišljaja. obećavali su da će Leo Weiss, mnogo ranije nego što je to običaj, iznenaditi svijet dozrelim plodovima miiudenačkoga, ali tehnički dotjeranoga ı muzjkalro kultiviranoga genija.

Ali je svijet bio iznenađen i užasnut viješću o njegovoj smrti. Otputovao je iz Berlna u Dornach, u švicarski Goetheanum, sijelo antroposofije ı tamo je 5 januara 1998 umro od otrovanja konzervom. Tragično je prekinut život koji bi toliko bio dao svijetu.

Iza njegove smrti izvedeno mu je Jedno djelo na javnoj priredbi Zagrebačke muzičke akademije, te je naišlo na jednodušno priznanje, tako da je izvedba čak bila ponovljena. Među njegovim djelima ima mnogo

započetih i gotovo dovršenih | kompozicija. Nema sumnje da bi trebalo ova djela urediti, jer se u njima krije blago. Da se to blago. otkrije, ne bi bio učinjen tek obični čin pijeteta, nego bi se zadužila ı glazbena umjetnost. TI u nedovršenim djelima Leona Weissa ima toliko novoga i originalnoga, da bi s gledišta same umjetnosti bilo uređenje ı izdanje ove ostavštine neobično interesantno i važno.

»Hanoar« će smatrati svojom časnom dužnošću da obavijesti našu javnost o daljnoj sudbini ovih kompozicija, čim nam bude poznato što je učinjeno s bogatom ostavštinom ovoga mladoga Židova.

Zagreb. u ohtobru Luio Griii

Kronika ENGLESKA VLADA PROTIV CIONIZMA

Kad su već bili doštampani brvi arci 0Ue' sveshe, stigle su vijesti o najnovijem brepadu na osnove ciomisličkoga bokhrela. Ne možemo' da se sada osvrnemo bodrobnije ma izvještaj sir, John Hope Simbsona i na izjavu Dbritanske vlade o smjernicama palestinske politike, koja bi imala da bude i nehi honstruhtivni program što smo ga taho dugo i željno očehivali. 4h ipah moramo. barem bo hroničarshoj dužnosti, da pribiljezimo svjež dojam hoji Je izvela dehlaracija Macdonaldove radničhe vlade.

Olada na temelju Simbsonova izvještaja, ali nadmašujući ga daleho u protucionističhim: honhluzijama, prije svega hoće ı opet da nam stavlja novih političkih zapreka, jer još više ogramičava bozitivne oldredbe mandata Lige naroda o stvara mJu židovshe narodne domaje. O berhidnosti hoja se hrije u ovom izvrtanju Jasmih odredaba. ne treba trošit. riječi. Ova su najnovija tumačenja mandata uzor fišhalshe luhavosti hoja je samo sredstvo za bposhzavanje imberijalističkhih engleskih težnja.

Englezi su pametni. ı danas još jahi. Mi smo bih ludi, jer smo slabi. Imali smo bovjeTenja, Jer mismo imali mišta drugo. Naša im se mevolja činila bremalena. da je oni -— ueliha macija s velihm želucem i s velikim Pbrobavnmim teškoćama — bomognu uhloniti. 4 naša im se volja čini bpreslaba, da je oni, moćni ı ponosni. ne bi pokušah pbrezret.