Jugoslovenski Rotar

ISTORIJA БРОТАРБТУА U JUGOSLAVIJI

У. Osnivanje Rotary kluba na Susaku

J nicijativa za osnivanje Rotary kluba na SuSaku izigla je iz bratskog zagrebačkog kluba. To bijaše g. 1929, kad se na Su8aku o rotarstvu vrlo malo znalo. Trebala je živa i uvjerljiva rijec brata prof. Calogovica, da se za rotarsku misao zagriju iznajprije dvojica trojica (dr. Pavelić, M. Smokvina i prof. Sveško) pa da se po tom jedan po jedan predobiju za tu misao i drugi, koji će već u jeseni iste godine sačinjavati Jezgru budućeg sušačkog Rotary kluba.

Bilo ih je u svemu 16. Sastajali su se u kavani „Continental”. Kako je već samo ime ,,Rotar’” ljudima zvučilo nekako misteriozno, nije čudo što su naročito u prvo vreme mnogi na one sastanke u „Kontinentalu” gledali, najblaže rečeno sa smiješkom. Medjutim mladi, još ne priznati klub imao je već tada u svojoj sredini dva oduševijena rotara: braću baruna Turkovića i dr. Bonetića. I njihova živa i otvorena riječ ubrzo je raspršila svu onu tajnovitu maglu, što su je neupućeni, a s njima i zlonamjerni stvarali oko onih sastanaka i pokazali svim našim sugradjanima dobre volje, da i rotarstvo ima svoju ideologiju, koja bi zdravo primjenjena, mogla biti od neslućenog, upravo udesnog uticaja na blagotvorni razvoj prilika, ne samo u našoj miloj ·otadžbini, nego i na čitavom svijetu.

U aprilu g. 1930 stigla su od banske uprave u Zagrebu potvrdjena pravila, dok je klub dne 7 septembra iste godine bio oficijelno inauguriran. Inauguracija izvršila se vrlo svečano na parobrodu Jadranske plovidbe „ Zagrebu”. Sam čin inauguracije izvršio je brat Dr. Edo Marković, sadašnji past-guverner, u prisustvu gotovo svih “članova sušačkog kluba i lijepoga broja delegata zagrebačkog i beogradskog kluba. Kumovao je Rotary klub Zagreb. Ta lijepa svečanost proizvela je dubok dojam i na ostale uzvanike, tako da se može reći, da je inauguracija našeg kluba bila ujedno i njegova afirmacija na Susku.

Uto se klub preselio u Park-hotel, gdje se ı danas drže redoviti mjesečni sastanci. U one prve dane iza inauguracije najveća se je pažnja posvećivala organizaciji kluba ı primanju novih članova. Nastavilo se i drugim redovitim radom, a sve u nekom očekivanju druge velike, za svaki Rotary klub vrlo važne i značajne svečanosti: Charter presentation, koja se izvršila 18 marta 1931 na obnovljenom parobrodu „Karadjordje”. Na svečanost stigao Je glavom evropski tajnik R. I. brat Dr. Potter i predao našem klubu „Charter”, kojim je evo i poslednja formalnost stetno privedena kraju. Prostor nam ne dopušta da se malo opširnije zadržimo kod one proslave, koja je u prisutnima, a bilo ih je mnogo iz raznih krajeva naše Juogslavije — ostala u neizbrisivoj uspomeni. Iz dana u dan razvija se iza toga u klubu sve intenzivniji rad. Kako se naš klub rodio u znaku neizmerne svetske krize, sasvim je razumljivo i prirodno, da je naročitu pažnju obraćao na razne probleme, što su iz vremena u vrijeme izbijali iz onog nelagodnog stanja u svijetu. Tim duhom bila su prožeta mnoga predavanja, što su ih pojedini članovi na sastancima čitali, a budući da kriza nije još popustila, naš klub nije do danas skrenuo svoje pažnje s nje, ni s posljedica što ih sa sobom nosi. Tu treba napomenuti, da klub nije ostao kod onih svojih teoretskih raspravljanja, već je onamo od svog osnutka nastojao i uivjek nastoji, da praktički doskoči ondje, gdje je potreba najveća. Tako je već u prvom početku karitativni rad naišao u članovima sušačkog Rotary kluba na marne pregaoce. Za ishranu nevoljnih i nezaposlenih ima klub svoj vlastiti fond, ali njegovi pojedini članovi idu u punoj mjeri na ruku i svakoj drugoj inicijativi, koja ide za ublaživanjem bijede u ovom vremenu velikih poremećaja naročito u ekonomskom pogledu. Pored toga naš klub vodjen čistom idejom