Jugoslovenski Rotar

slovensku mornaricu (isključivši i tu obalnu plovidbu kao neophodno prevozno sretstvo unutar državnih granica).

Naša je trgovačka mornarica vrlo mlada; rodila se ugovorem Trumbi¢—Bertolini od god. 1920. Tim je ugovorem pod našu zastavu potpao onaj dio brodvlja bivše Austro-Ugarske Monarhije, koji je pripadao pretezno jugosl¢venskim podanicima. To brodovlje nije dcduSe imalo osobite vrednosti, jer se sastojalo pretezno od starih brodova, no početak je bio tu, konjuktura je onomad bila dobra, a u našim je krajevima stanovao i stanuje velik broj iskusnih pomoraca. To je bio naš početak, a buduć su onda vremena za pomorstvo bila dobra, stala se je naša flota naglo, skoro bih rekao prenaglo, množiti (tonaža se je u malo 20 dina više nego potrostručila). Tu se možda nije vazda postupalo sa dovoljno opreza i poteškoće, čim je nastupila kriza, nijesu mogle izostati. Za uspješno poslovanje u pomorstvu su, kako spome-

„Aleksandar 1“ luksuzni brod Dubrovačke Parobrodske plovidbe. Istinsko je zadovoljstvo putovati ovim veoma modernim i udobnim parobrodom. I on je gradjen pre nego Sto je kriza zahvatila pomorsko brodarstvo.

„Aleksandar I*, a luxury ship of ,Dubrovatka plovidba“ (Dubroynik Navigation Co.). It is a real pleasure to fravel with this modern and most comfortable steamer. She was built before the time when the crisis has hit the Jugoslav shipping.

nusmo, potrebni veliki kapitali (da ni ne pomislimo na posve velike transoceanske: putničke brodove, kojih cijena ide u miliarde dinara), a naša je zemlja joS siromašna kapitalom, Cn je istom u stvaranju. BaS u tome, Sto smo mi finansijski tako slabi, leži specifično naša najslabija strana. Prelazeć preko današnje krize naših kreditnih zavoda, kod nas još nema jedne institucije, koja bi se bavila pružanjem jeftinog i dugctrajnog kredita pomorstvu, niti su zakonski preduvjetii zato dani. Naša je to drZava svojevremeno pravo uvidila j druStva, u cilju da ih financijalno ojaca, zakonom o brodarskim preduzećima od 31 maja 1999 oprostila od plaćanja poreza. Ta je indirektna pripomoć bila efikasna dok su poslovi išli dobro, no danas, gdje nema dobiti na koju bi s» plaćao. porez, ne dolazi više do izražaja. Naša mornarica osjeća nadalje pripomoć, koju nekoje strane države pružaju svojim mornaricama u formi miljarine (tj. toliko po prevaljenoj milji) i premije za demoliciju (tj. toliko po toni za brod koji se, nakon što je stanoviti broj godina plovio pod nacionalnom zastavom, ima demolirati), čime potstrekuju i pomažu obnovu svoje flote:

Пати #0 ByEORO O WPT ИВЕ 2 СИИЦ ВАДЕ ЕНИ

Nastavak na sledeéoj strani