Jugoslovenski Rotar

29° GI OJ DIT SNU JJ JI GA ROTARSTYVA

Jedan deo predavanja rotara Dr. J. Poduje, u R. C. Zagreb.

M esec februar je svake godine vrijeme rotarske moralne bilanse. Na 23. februara,

pred 29 godina, okupio je naime mladi advokat Paul P. Harris, usamljen u veliKom 1 negostoprimnom gradu Chicagu, sve svoje bliže prijatelje, tri na broju, i s njima dogovorio redovne tjedne sastanke u svrhu da uzajamnom i nesebičnom drugarskom pomoću probiju led i tvrde materijalističke okoline, gdje im je udes odredio da žive i

· djeluju. To je rodjendan prvog Rotary kluba u Chicagu ı ujedno sjetva današnjeg ro-

tarskog pokreta razgranjenog po cijeloj kugli zemaljskoj. Lijepa je tradicija svih Rotary klubova svijeta, da sastanak tome danu najbliži

posvete prvom osnivaču, koji srećom može da još u zdravliu romatra čudesan plod BE ju Pp Р

Onog sitnog sjemena iz godine 1905., i da se tom prilikom kratko osvrnu na svoj vla-

stiti prevajleni rotarski put, te iz prošlih nastojanja ı uspjeha crpe novu odlučnost i -Rovu snagu za daljnji rad. To ćemo i mi pokušati učiniti večeras.

Nema tomu davno, pitali su Paul Harrisa da li је сп na početku i sam mogao

“zamisliti, da će njegove ideje praktične ljudske solidarnosti, priopćene šačici drugova

u skromnoj čikaškoj poslovnici na pragu ovoga vijeka, razmahati za vrijeme cigle Jedne prosječne generacije svjetski pokret, u kojem se danas oko 3.600 ognjišta Skuplja blizu 150.000 ljudi cd posla i zvanja, najrazličitijih narodnosti, vjera ı ple-

mena, pod 47 državnih zastava, da se svakih osam dana bratski dogovaraju kako će

-пајбођје služiti ne sebi nego drugima. Osnivač je prostodušno odgoverio, da ga je

vodila Jedino miso da riješi problem svoj i svojih najužih prijatelja, ali da је znac i

·Oosjećao da njegova ideja odgovara boljoj ljudskoj prirodi, te je stoga primjenljiva :svugdje gdje ima ljudi i ljudskih problema. U tomu je čitava tajna rotarskog uspjeha.

„ldeje ljudske solidarnosti, čestitog ı dobroćudnog drugarstva, te nesebične pomoći bližDjemu ostaju iste u svakom jeziku i pod svakim podnebljem. Ljudska je priroda slična Заги zemaljskom isprekidanom nevjernim vodama, u kojima će se i najplemenitija klica ugušiti, te tvrdim kršcm, cd kojega će se i najbolje sjeme jalovo odbiti, kao onu riječ božja u biblijskoj priči. Ali gdje 'ma ljudi ima ı toplog srca i bistrog razuma, koji kao današnje njive prigrljuju 1 mnoze istnu, te primaju samo zato da mogu i davati.

Bezbroj puta je kazano i napisano da Rotary nije otkrio nikakovu moralnu ni socijalnu istinu. Njegova je osnovna ideologija stara koliko i spoznaja da je samo za-

'jedn'ca težnje ı napora kadra uzdignuti čovjeka iznad ocstalog životinjskog svijeta.

Rotary je samo te prastare ideje zaodjenuo u novo ruho, zbio ih je u kratak i jasan

sistem za svakodnevnu uporabu i primjenu. I to ne kac što redovno čine velike etičke

relig:je, koje na njihovom duhovnom području Rotary vrlo poštuje i neće s njima

nikako i nipošto da se takmi, trgajući čovjeka od njegovog dnevnog zanimanja kao

nužnog zla teške, ali privremene i sporedne borbe za čisto duhovne v'sine boljsg svijeta, nego uzimajući baš taj svakodnevni trud kao polugu i središte za sasvim odredjena pragmatička djela usavršavanja uslova zajedničkog ljudskog bitisanja u orgamizovanim socijalnim zajednicama. To je bitna odlika i zasluga rotarskog sistema i metodike rada. Nije slučaj da je Rotary niknuo u anglo-saksonskoj sredini, kao što je opet posve logički da su sve velike religije istočnog porjekla, ali baš pored tih с njenica ne bi moglo biti odlučnijeg dokaza za osnovnu istovjetnost ljudske prirode ı čovječjih potreba, nego što je brzina i lakoća kojom se općenite ideje šire preko rasnih, klimatskih i jezičnih programa, čim se pojave ı spoznadu.

Sirenje rotarstva je u tom pogledu jedinstveno, dotično ono se dade usporediti

i2 IE