Jugoslovenski Rotar

država ı naroda. A u nenaoružanom stanovništvu neka se respektira božja stvorenja, čovječanska prava i ljudsko dostojanstvo!

Ako ovu propagandu bude pokrenula organizacija „Crvenog krsta kraljevine Jugoslavije“ i pronesla ju medju svijet, onda joj to neće biti u nečast, nego Ce si time samo steći ugled, a ako joj trud bude krunisan uspjehom, takodjer blagodarnost čitavoga svijeta.

x

TB EN © K R A © 7 7 A

INZ. MILAN pl. KIEPACH R. C. MARIBOR exerts)

Prva potpuno automatska fabrika izgradjena je godine 1920 u Milwaukeeju od A. O. Smitha, koja je u stanju da u 24 sata producira 10.000 automobilskih okvira (rama) i 54 km cijevi. Zaposleno je samo 300 radnika.

Howard Scott kaže, da se bije boj izmedju stroja i čovječje radne snage. Čovjek mora uzmicati, jer je jeftinije, ako se čovječja radna snaga izbaci iz produkcijskog procesa ı zamjeni strojem. U svim velikim pogonima Sjeverne Amerike opaža se u zadnjih 3o godina ovaj proces.

Ovaj boj izmedju čovjeka i stroja nije u Americi ostao nezapažen, pa su tehnokrati tvrdili, da će to voditi do krize. Mišljenje je prevladalo, da će izbačeni radnici naći zarade u novim i u ekspanziji starih industrija. To je vrijedilo tako do godine 1920. Od kako se je potela sprovadjati racijonalizacija ı automatizacija, razvitak industrije ne znači više zaposlenje većeg broja radništva, osim jedino ako se radi o sasma novoj industriji.

Vrlo je važan faktor taj, da u zadnjim godinama visina radne snage na jedan komad industrijskog produkta stalno pada. Kod mnogih produkata približava se taj faktor nuli. Marxistična teorija bazirala je na pretpostavci, da mora radnik dobiti primjernu otštetu za svoj rad. Tehnika izbacuje radnu snagu iz industrije te danas u automatskim pogonima nema više baze za primjenu Ove teorije.

Godine ror8 bila je zaposlenost na vrhuncu; produkcija postigla je vrhunac u godini r929. Danas je situacija takva, da bi se kod najviše produkcije od godine 1929 mogla zaposliti samo oko polovica besposlenih. Progres tehnike izlučuje sve to više čovječju radnu snagu iz ekonomskog mehanizma.

Prvi put u historiji stoji velika množina dobara pred neprispodobivim siromaštvom. Naš današnji sistem cijena ne dozvoljava, da se produkcija prilagodi potrošnji.

Velikoj masi ljudi nemoguće je kupovati veliku množinu dobara, koju je ona u stanju proizvadjati ı to to više, što je manje radne snage potrebno za proces fabrikacije. Potrebno je dakle da se digne kupovna snaga velikih masa.

8