Jugoslovenski Rotar

Jedno drugo vrlo važno pitanje u tehnokratskoj drzavi bilo bi uzdrzavanje prirodnib vrela energije. O našem današnjem ekonomskom sistemu vlada nevjerovatna rasipnost. Ako bi se nastavila produkcija zadnjih so godina istim tempom dalje, nije teško proricati, kada će se ovo ili ono prirodno vrelo presahnuti. Istina je, da se pronalaze uvijek nova prirodna. vrela energije, ali ova činjenica nikako ne opravdava, da se tako dalje nerazumno troši n. pr. ugalj, sirovo ulje i druge sirovine.

Danas nam je već sasma Jasno, da je potrebno sprovadjanje planskog gospodarstva u svijetu. U svakom najmanjem privatnom gospodarstvu,ako se hoće postići prosperitet, potrebno je da se radi po nekom unaprijed utvrdjenom planu. Isto to vrijedi Još u većoj mjeri za velike i najveće ekonomske Jedinice.

Svako tko malo dublje promatra današnje ekonomske prilike svijeta mora se u čudu pitati, kako je to moguće, da se poslije toliko godina krize, poslije toliko loših iskustava još uvijek radi po istim principima kao pred roo godina. Sasma je dakle naravno, da se je našla jedna grupa ljudi, koji hoće da samo legalnim sredstvima na osnovu znanstvenih metoda promjene ekonomski poredak na bazi energije, jer je jedino ona uzrokom promjenjenih životnih prilika čovječanstva.

Prvi put u historiji nastupila su vremena u kojima bi čovjek imao vremena za dokonicu i odmor. Ali mjesto da to stanje znači blagoslov za čovječanstvo, ono mu donosi teret i nesreću radi pogrješnog ekonomskog sistema, koji vlada na zemlji.

Na koncu mojih razlaganja želim podvući, da sve ovo što sam iznio vrijedi u prvom redu za Sjevernu Ameriku. Ali, iako kod nas prilike za uvodjenje tehnokratskih metoda nisu tako zrele kao u Americi, ipak je sigurno, da bi se i kod nas privredno gospodarstvo moralo voditi prema znanstvenim planskim metodama. У

Na sastanku R. C. Klagenfurt na dan 12. juna 1934., prilikom posjete četrnaest ¢lanova R. C. Wien, predavao je pretsjednik Kallab o Koruškoj i njenim stanovnicima te izjavio:

Ta normalna sudbina našega malenog naroda trebala bi da bude uzorom čitavom svijetu, koji čami u sponama industrijalizacije ı besposlice, jer doklegod se radnički bataljoni velikih gradova i industrije ne nauče raditi ono, što su radili njihovi djedovi, da naime privredjuju vlastiti hljeb na vlastitoj grudi, daleko od luksusa, kina itd., doklegod se ne izvrši seoba naroda iz gradova, iz tvornica, iz radničkih domova u provinciju ı na vlastitu grudu, пе će svijetu biti pomoći. (Redakcija.)

Brzojav: Zemun 11. oktobra 1934.

U največoj tuzi zbog tragedije, koja je snašla naš jugoslovenski narod Rotary-Club

Zemun u sporazumu sa svojim guvernerom odlaže do daljega za 2o. oktobar o. 5.

zakazanu predaju chartera i moli ovu braću i uzvanike da to izvole uzeti na znanje. Uprava Rotary-Cluba Zemun.

12