Jugoslovenski Rotar
nosti mora za kulturni, ekonomski i politički život naše države sa strane dviju naših najviših naučnih institucija, koje Institut osnivaju. To su Jugoslavenska Akademija Znanosti i Umjetnosti u Zagrebu i Srpska Kr. Akademija Nauka u Beogradu. S druge strane svjedoči to za uviđavnost mjerodavnih faktora, koji su s finansijske strane omogućili da se pristupi gradnji i prvom radu u institutu. U prvom redu treba tu spomenuti kredite Ministarstva Prosvjete kao nadležnog ministarstva, zatim Ministarstva Saobraćaja, Poljoprivrede, Vojske i Mornarice i Građevina. Općina grada Split izgradila je pak cestu do mstituta i provela do njega električnu energiju, vodovod i plin.
Osvrnemo li se ukratko na program Biološko-oceanografskog Instituta, biće nam odmah jasno odakle ovo interesovanje raznih nadleštava i ustanova za nj. Uzrok tome leži u složenosti njegovih ciljeva i zadataka. Konačni je cilj instituta: naučno poznavanje prirode našeg
Zgrada Oceanogra}skog instituta u Splitu Uz zgradu Oceanografskog instituta u (педоутзепа) sa stambenom zgradom za Splitu (nedovrsenu) suse se velike povlaosoblje iznad nije. éne mreze, koje se ne mogu upotrebliavati jer institut me raspolaze jos istrazi-
vačkim brodom.
(Foto: Dr. Soljan)
mora kao osnove za njegovo racionalno iskorišćavanje. Do tog cilja vode razni putevi, pak je prema tome institut preuzeo na sebe i razne zadatke. Da ne zalazimo potanje u naučne i prosvjetne zadatke instituta, spomenućemo ih tek kao most k njegovom naučno-privrednom radnom području:
U prvom redu ide tu ostvarenje teorijsko-naučnog: dijela institutskog programa. Netom smo postali samostalni gospodari jednog dijela svjetskog mora, preuzeli smo automatski pred čitavim svijetom i dužnost da svoje more naučno istražimo, t. j. upoznamo. Za razliku od kopna sva svjetska mora pretstavljaju jednu nedjeljivu cjelinu. Zato se sasvim neovisno jedno od drugoga ne dadu uspješno ni istraživati. Jedinstvenost, nedjeljivost i veličina mora dovele su do uske internacionalne saradnje politički najoprečnijih naroda na istraživanju tog Коlosa. More, koje god bilo i ma gdje bilo, sastoji se od živih i neživih komponenata, koje se nalaze u uskoj međusobnoj vezi i ovisnosti. Da se upoznaju zakoni njihova bivstvovanja i rezultante njihovog medusob-
16