Jugoslovenski Rotar

nog djelovanja, t. j. priroda i gazdinstvo mora, potrebna je nesamo saradnja raznih naroda, nego i raznih naučnih disciplina. Zato savremena oceanografija znači saradnju geomorfologije, hidrografije (t. j. fizike i kemije) i biologije (t. j. zoologije i botanike) mora i to teorijske i primijenjene. To su sve područja, za koja bi na kopnu postojao čitav niz samostalnih instituta, no potreba najintimnije saradnje pri radu na moru dovodi tu razne discipline i njihova žarišta pod jedan krov. Tako je Oceanografski institut u stvari sklop od više instituta sa koordiniranim radom u službi jednog jedinstvenog programa. Specifični karakter svakog instituta dolazi tu do izražaja tek u formi pojedinih institutskih odjeljenja, kao što su: hidrografsko, biološko i ribarstveno-biološko odjeljenje. U institutu je predviđeno sve što je od potrebe i za rad vaninstitutskih istraživača domaćih i stranik. Rezultate svog rada štampa institut u vlastitim publikacijama.

Idući je dio programa didaktičko-prosvjetni. Institut je uzeo na sebe i dužnost da osposobi nove generacije nastavnika i istraživača mora. On ima da usavrši studente, kao i svršene nastavnike, u onome što im naši kontinentalni univerziteti ne mogu da pruže u pogledu naučnog poznavanja mora i života u njemu. Ta će se svrha postizavati održavanjem kurzeva i praktikuma, kojih je nekoliko već održano. Popularisanje pak vršiće se predavanjima, broširama i posebnim velikim odjeljenjem akvarija za publiku.

Konačni dio programa, koji nas najviše interesuje, jest naučno-privredni. Prošlo je doba kad je nauka bila samo potrošač velikih materialnih sretstava. Od nje se danas na svim njenim poljima traži da svojim radom i sama direktno pridonese stvaranju materialnih dobara, potrebnih za čovječji život; da jedan dio svog rada direktno upravi praktično-privrednim i nacionalno-ekonomskim problemima. Poznato je Sto je primijenjena fizika i kemija učinila za savremenu tehniku, агтоnomija, šumarstvo, montanistika za privredu, medicina i higijena za život i zdravlje čovječje, razne grane primijenjene biologije za gospodarstvo. Kako se na kopnu ne da racionalno iskorišćavati ni jedan objekat bez prethodnog poznavanja njegove prirode i primjene naučnih rezultata u praksu, ne da se ni na moru. Kako su na kopnu potrebne razne institucije u te svrhe, potrebne su iz istih razloga i u iste svrhe i na moru, dapače radi njegove veličine i osebujnosti još potrebnije. Biološko-oceanografski Institut u Splitu ima da udovolji toj potrebi.

Primijenjeno biološki program Oceanografskog instituta čekaju bezuvjetno najveći zadaci na području našeg morskog ribarstva. Posebna grana primijenjene biologije koja se njime bavi poznata je pod imenom ribarstvene biologije. Dok u slatkim vodama ribarstvena biologija pretvara sve više »ribolov« u »ribogojstvo« sa zadatkom da na što manjem prostoru producira što više, na moru ima ona druge zadatke u glavnom iz ovih dvaju razloga: 1) neizmjerna veličina morskog prostora: »More je veliko i ne može mu se pristupiti malim sredstvima« (Heincke) i 2) način gospodarenja, koji morskom ribarstvu daje obilježje trajne žetve bez sijanja i kultiviranja. Gajenje u morskom ribarstvu ima tek sporednu ulogu. Prirodi samoj prepušta se da ispuni on praznine što ih izvodi ribolov na moru.

1