Jugoslovenski Rotar

Zivko Vekaric:

VJEKOVNI RAZVOJ DUBROVACKOG POMORSTVA

I UDIO DUBROVNIKA U BRODARSTVU JUGOSLAVIJE

U životni bilans Jušžnib Slovena Dubrovnik je kroz vjekove unosio aktivne stavke velike kulturne i ekonomske vrijednosti, koje su usle u temelje današnje jugoslovenske zajednice. Pored ostaloga, Dubrovnik je donio zajednici neprekinutu pomorsku tradiciju svjetskog imena i svoju mornaricu, Која je pretstavljala 1/10 Gitave austro-ugarske trgovačke tonaze, a danas obubvaca polovinu sveukupne jugoslovenske trgovacke tonaze.

Istočna jadranska obala, — na kojoj već 1300 godina živu Južni Sloyeni, — sa svojim strmim i teško pohodnim planinskim barijerama na sjeveru, te sa svojih 363 raznih luka i lučica i oko 150 znatnijih otoka i otočića, oduvjek je svoje stanovnike upućivala na more kao jedino moguće komunikaciono sredstvo u saobraćaju između pojedinih naselja na našoj obali, na otocima, i u prekomorskim krajevima. Tako nas temelji i danas vrlo žive pomorske tradicije jugoslovenskih primoraca, kao i temelji starih naselja na jugoslovenskom primorju, vode u najstarije doba evropske historije, potsjećajući nas na grčke i feničke pomorce, trgovce i kolonizatore, na ilirske morske gusare, te na rimske okupacione ratne flote.

Dolaskom na Jadran, Sloveni su se relativno brzo snašli u novom ambijentu i u tada živahnom pomorskom prometu, naučivši od starosjedilaca pomorske vještine i iskorišćujući ih isprva, naravno, ponajviše u gusarske svrhe. Među slovenskim primorskim grupama. naročito su se iskazali svojom neustrašivošću neretfljanski pomorski gusari, koji su živjeli na području od rijeke Cetine i Neretve prema jugu, t. j. uglavnom ondje, gdje je prije njih imalo svoje sjedište (od Cetine do Bojane) ilirsko pleme Ardiejaca, vanredno odvažno i vješto moru.

Očito apsorbiravši ostatke starosjedilaca i baštinivši od njih pomorske vještine, a po prirodnim uvjetima upućeni na pomorsku orijentaciju, Omišani i Neretljani stvorili su zapravo historijsku srž glavnog dijela našeg pomorstva na Jadranu iz kojega je, vjekovnim razvojem, poteklo danaSnje naSe brodarstvo. Ako razmotrimo razvoj naSeg pomorstva u kasnijim epohama, opazićemo, — izostavljajući pri tome, naravno, sporadične pojave mornarica, naših primorskih autonomnih gradova, — da je sektor od Neretve do Bojane dao historiji našega novijega pomorstva elemente prvorazredne važnosti, a to su dubrovačko, bokeljsko i pelješko pomorsko brodarstvo, kojima treba nadodati još samo kvarnersko, da se krug naše glavne pomorske aktivnosti potpuno zatvori.

Izlozene činjenice navode nas na zaključak, da u spomenutom sektoru ima, od prirode nešto, što je iznad ljudi i rasa, nešto što se kroz vjekove uvijek jednako manifestiralo i nametalo svim ljudima i rasama, nešto što i danas živo djeluje na psihu življa u tome sektoru, gdje po-