Jugoslovenski Rotar

Glede samog načina izvođenja modernih feških kolovoza na ovom рши паротеписи, ukrafko, samo ovo:

Kroz naseljena mjesta kao i па usponima vecim od 3°/o upotrebljava se isključivo sifna kamena kocka na podlozi od dobro uvaljanog makadama. Na ostalim dionicama upotrebljava se ili cemetni ili asfalini beton. Cementni beton u deb. 15—20 cm. polaze se ili direktno na zemlju nasipa, ili na dobro uvaljani makadam. Asfaltni beton je smjesa od asfalta i mineralnih agregata. Takva se smjesa polaže na dobro uvaljani postojeći makadam, a debljina mu je 5 cm. Da li će se па ројеdinim dionicama upotrebiti cementni ili asfaltni beton ovisi o uspjehu licitacije, jer se licitacije raspisuju alternativno. Inače je frajnost i svršishodnost oba kolovoza od prilike jednaka. Sav upotrebljeni materijal kao i radna snaga je domaéeg porijekla, osim astalta, koji treba uvoziti iz inostranstva. Ali ova okolnost nije od naroégitog značaja, jer samo

(tako na pr. za dionicu Zemun—St. Pazova, 21 km., suma koja mora da ide u inostranstvo iznosi 1 mil. 137 hiljada dinara).

Trasa od madarske granice do Zemuna podjeljena je na dionice od 15—20 km. i za svaku dionicu izraden je projekt i provedena licitacija. Licitacije su se raspisivale počev od aprila prošle godine, ali su se preduzimaéi kroz dva mjeseca apstinirali od ucestvovanja. Ovdje treba istaci, da su radovi ove vrste kod nas Zapravo novost. Bilo je potrebno, nabavifi veliki i skupocjeni inventar za asfaltne | betonske radove, trebalo je pronaéi i razraditi nove kamenolome za kocku i tucanik, kao j za kamene agregate za asfalfni i cementni beton, a u postojeéim kamenolomima trebalo jeé montirati_granulatore itd. Za sve ovo trebalo je vremena, a i mnogo novaca. Za ilustraciju napominjem, da jedno postrojenje za meSanje asfalt-betona Коза око 600.000 din., a za granuliranje agregata u kamenolomu oko 300.060 din. Pošto su sada sve ove teškoće u glavnom prebrođene fo se već prošle jeseni osjefilo naglo napredovanje svih započelih radova.

Kako smo već ranije spomenuli ufrošeno je za ove radove do 1935 g. 400 mil. din., a za radove koji su sada u tečaju odobreno. je 323 mil., a za konačno dovršenje frebaće još najmanje 200 mil. dinara, lako da se može reći, da će cijeli taj pu} od Mađarske do bugarske granice konačno koštati do blizu jedne milijarde.

Inferesanfno bi bilo ovdje još napomenuti, da je na teret kredita za sve velike javne radove u zemlji do 1 jula o. g. bilo kod raznih preduzeća za izradbu modernih putova uposleno ukupno 66.185 lica.

Kao kod svakog posla tako i kod gradnje ovog internacionalnog druma pojavili su se mnogi krifičari i to, dabome, većinom ljudi, koji inače nisu poznali kao inicijafori velikih djela. Jedni zamjeraju šfo se gradi infernacionalni put za mješovili saobraćaj, pa bi prema njihovom mišljenju frebalo graditi autosfrade poput njemačkih za isključivo automobilski saobraćaj, a kolovozi bi trebali biti izgrađeni na betonskoj, a ne na makadamskoj podlozi i široki 24 m., a ne 6 m., kako se sada gradi. Drugi opet misle, da je izdatak od skoro jedne milijarde dinara za jedan ovakav put daleko prevelika suma za naše ekonomske i finansijske prilike i fo fim više, šo kod nas aufomobilizam još nije foliko razvijen, da bi se osjetila potreba putova sa modernim kolovozom i