Jugoslovenski Rotar

Govor Br. Ede Markovića (R. K. Beograd)

NA SASTANKU SLOVENSKIH ROTARA U NICI 9/VI-37

Vrlo sam srećan što mi je pala u clio čast, da na ovom prvom sastanku slavenskih rofara (Slavic speaking dinner) prilikom 28. konvencije Rotary International u Nici, dobijem uvodnu гес од пазед predsjedavajuceg. Izbor je pao na mene iz skroz formalnih razloga, jer je slucaj htio, da, sa Ceivrie distriktne konferencije 77. distrikta (koja je održana krajem aprila 1936 u Dubrovniku) na osnovu moga referata „Rožarsivo kao insfrumenat saradnje s!avenskih naroda” i po mom predlogu, potekne poficaj za ovaj sastanak.

Guverner 77. disirikta Dr. Vladimir Belajéié, upoznao je guvernere ostalih slavenskih disirikata 66. i 85. kao i pretsjednika Rotary kluba u Sofiji, kao preislavnika najstarijeg bugarskog kluba, sa zaključcima disiriktne konferencije jugoslavenskog disfrikla kao i sa referafom na osnovu koga su oni stvoreni.

Na izvjesnim mjestima ova je inicijaliva naišla na skrupule, jer se pojavila bojazan, da bi se sasianku slavenskih rolara mogle pripisati političke fendencije. No ličnim saobraćajem, prilikom sastanaka pretstavnika rotara iz pojedinih slavenskih zemalja u Montreux-u i Nici, sve su skrupule rasprsene. Liénim kontakiom — koji je vazda najbolji ubrzo se uvidilo, da je ovaj sastanak analogan sastancima ,,Rotara britske imperije” ili onim „Rofara španskog ili portugalskog jezika” (koji su odavno uobičajeni pri rofarskim konvencijama) i da za nj govore rotarski razlozi.

| tako smo se sretno sastali pod ovim prijatnim krovom na nevezanu drugarsku veéeru, liSeni svih sumnja, da provedemo nekoliko lijepih Casova u rotarskim osjeéajima i u neusiljenom slavenskom veselju.

Možda će neiko poslije ovoga да харба: „Pa što je večeras program?” Sivarno ništa, savišeno nišla, dragi drugovi rolari. Pa ipak ovo veče može da postane značajnim, jer će nam njegova besprogramnost dati toliko više prilike, da se na njem približimo i ulvrdimo međusobno prijafeljstvo. A ako nam fo uspije, ako nam pođe za rukom, ela u ovaj naš rofarski kruo, ukrašen rofarskim cvijećem: našim damama, unesemo toplinu svojstvenu rotarskim sasfancima i slavenskoj prirodi, ja sam uvjeren, da ćemo ovim sastankom olvorili mogućnost saradnje tako. potrebne izmedu slavenskih rotara i Slavena uopée.

Tada bi se mogli, kako sam fo spomenuo u svom već cifiranom referatu, stalno etablirati:

1.) Periodiéki izve3taj u klubovma o Zivotu i razvitku slavenskih država, kao i о rotarskom racu u distriklima pojedinih slavenskih država.

2.) Novinarska saradnja u rotarskim €asopisima slavenskih naroda o opcim i rotarskim pitanjima tih naroda.

3.) Meduklupski sastanci graniénih slavenskih distrikata i svih slavenskih distrikata, a kao prvi poslovi mogli bi se organizovati:

a) izmjena mladezi u rotarskim porodicama,