Jugoslovenski Rotar

je cdmah pao u oči polpis našeg poznalog javnog radnika i opšte omiljenog i svima simpatičnog Dr. Voje Kujundžića. Brat Voja nas u pismu poziva, da 12 oktobra u 8 sali uveče dođemo u restoran „Bela lađa”" — radi dogovora u cilju osnivanja Rolari kluba u Novom Sadu. | mi smo došli — skoro u punom broju, koliko nas je bilo pozvato. Moeram danas iskreno priznati, da nas je, na taj sastanak privukla vise ,radoznalost’ — nego misao i želja za osnivanjem Rofari kluba, jer o rotarstvu, kao #40 сат već napomenuo, — jedva smo pojma imali i smafrali smo ga za običnu humanu odnosno karitafivnu organizaciju, kakvih je u Novom Sadu već bilo u dosta velikom broju a u kojima smo, skoro svi bez izuzelka, bili ne samo začlanjeni, nego kao prefsednici ili članovi uprava i aktivno zaposleni bili. Tome sastanku prisustvovali su od strane Beogradskog Rotari kluba braca: Dr. Voja Kujundzié, Adolf Minch, Sreta Obradovié, Ika Panié i Josip Hrncir. Posto su nam braéa iz Beograda, u prvom redu br. Voja i br. Hrnéir razlozili ideologiju rotarstva, nadalje ciljeve i zadatke kao i sam rad Rolari klubova, oduševljenje prisutnih je bilo toliko, da su odmah rešili, da se u Novom Sadu osnuje R. K. i pretvorili su konferenciju u skupšfinu za konstituisenje, te je konstituisanje odmah i izvršeno. Gajenju i širenju drugarsiva posvecivana je bila uvek naroéita paznja a isto fako nastojalo se da svi članovi budu prožeti iskrenim i nepokolebljivim osećajima služenja Klubu, zvanju i zajednici. — Predavanje iz zagrebačkog zapisnika br. 431 „O problemu podunavlja” preuzeo je br. Dr. Sekulié za koreferat. Br. Dr. Subotin održao je referat iz zvanja: O našim samoupravama iznoseći pri fome važnije principe na kojima počiva naše zakonodavsivo o samouprava kao i načinu kako se ono sivarno u praksi primenjuje. — Saslenak od 28 jan. proveden je islo fako svečano. Tog večera je Klub slekao dva nova élana, Milutina Komana i Lazara Atanackovica, koji su u prisustvu sestara toplo pozdravljeni.

Osijek. — Povodom izvjeStaja „Grazer Rotarier’ da za njihov klub vazi arijevsk: paragraf odrzao je br. dr. Uzelac slijedeći govor: !z vlastite pobude kao сомјек | гојаг а родојомо Као predsjednik jedne uslanovie čiji je glavni i konačni cilj da svojim radom nastoji izgladifi sve: suprotnosii među narodima svijeta, sivoriti uslove za međunarodno izmirenje i zbližavanje i osigurali mogućnost međunarodne saradnje na osiguravanju svjetskog mira, — duznost mi je, da se dotaknem jednog nedavnog degadaja iz rotarskog zivota. Taj dogadaj koji se odigrao u R. K. u Grazu, objavljen je u „Grazer Rotarier’. Moje je lično mišljenje a i rofarski osjećaj da su se braća u Grazu feško ogrešila o temeljne principe rotarstva i da je moja, a vjerujem i Vas sviju dužnost, da povodom ovog konkrefnog slučaja, dignemo naš glas protiv primenjivanja arijevskog paragrafa u Rotersfvu, a pogotovo, kako je dobro primetjio brat pretsjednik subotickog kluba, kada antisemitizam nije temelj drzavnog poretka u Austriji. — Ja vjerujem da ¢e austrijski klubovi sa indignacijom odbiti zaključak R. K. Graz kao opasan po rotarska stremljenja kojima je tezпја “де sfvore jednog novog i boljeg Covjeka, pravog i iskrenog rotara, koji се sa

silom ljubavi i rotarskom iskrenosti gledati na svoga bližnjega bez obzira kojoj rasi, kojoj narodnosti i vjeroispovijesti pripada.” — Nadalje održao је br. dr. Uzelac predavanje o vitaminima. — Procitan je iz „Grazer Rofarier” članak „Sto se

dešava s našim novcem”. Za svakoga rofara uplaćuje se „Per Capital Tax” od dol 4% godišnje što pri sadanjem broju rofara iznosi dol. 834.000. Od tih dol 4%, otpada na sam centralni sekretarijat u Chicagu dol. 1.61, za distriktne guvernere dol. 0.81, za osnivanje novih klubova dol. 0.46, za konvenciju dol. 0.54 itd. Austrijski klubovi spremaju se da pokrenu pifanje snizavanja ove doista previsoke takse ako ne veé za klubove iz bogatih drzava a ono bar za distrikte centralne Evrope. — Jjoz su odrzali predavanja: Dr. Ziga Brill: Slinavka i Sap. Pretsejednik dr. Uzelac

41