Jugoslovenski Rotar

fehniku, koja je toliko mlada da se u čudu moramo pitati kako se ona razvijala. Prošlo stoleće nazvano je stole¢em konstrukcije: fražila su se pravila i formule za rešavanje problema sa poslojećim materijalom. Ovaj vek je prozvan sfolećem fabrikacije; nastoji se da se iz radnika i radnog stroja postigne maximum efekta, obore cene i pojača produkcija. Mi smo medutim tek u prvoj trecini veka, a vee se javija nova epoha, koju bismo morali nazvali: stolećem naučnog istrazivanja. | mi baš u loj tehnici nailazimo na ogroman Izvoran Rad, koji je u poslednjih par decenija izvršen, ali uz istodobnu konstataciju da su na njemu učestvovali skoro isključivo narodi višeg reda.

Kao daljnji primer neka nam u lome posluže Sjedinjene Države Amerike, čiji su stanovnici, kako je poznato, pre samih 400 godina bili crvenokošci, kad je Evropa bila na kulturnoj visini. Neće nam izbeći opažanju da su u prošlom veku u U.S.A. njihovi veliki sunarodnici na vreme opazili vrednost znanja i izvornog rada fe uložili goleme тетке u privafne ustanove, univerze i laboratorije i fime podigli svoju zemlju u visi stepen. Da nije bilo fih zadužbina, verovatno bi Sjedinjene Države bile osfale kolonija čitavog sveta. No pri ovome mi vidimo da su danas Američani qazde u svojoj kući, ne radi foga što su možda, izgonili sve strance te ostali sami, nego zato Sto im se uz njihovu radinost priznaje i njihovo apsolutno znanje. Dovoljno je uprediti Sjedinjene Države sa ostalim americkim drzavama, pa da se opazi ona razlika na koju bismo mi Zeleli ukazati. Profesor koji znade sve ono što i drugi profesori znaju, nije se nikada toliko cenio koliko običan čovek koji je ma bilo sto izumio, — a fo je poučno.

Prihvatimo li sve ono Sto je u najkracim pofezima ovde izneseno, pilećemo se kako da u tom smeru poradi na’ maleni Rotarski Klub.

Pred spomenikom Neznanog junaka

59