Jugoslovenski Rotar

Pre svega, ne samo u najširim slojevima, nego i u fzv. građanskom redu postoje izvesne predrasude i zablude u pogledu intelekfualnih zanimanja. Velika većina misli da ie ne samo najlepše, nego i najlakše biti „gospodin” i u intektualnim zanimanjima vide samo sveile strane, a u manuelnim, fehničkim i svima drugima vide samo famne i teške strane.

Drugi je razlog, što ie u nas danas najpouzdaniji a i najpogodniji poslodavac država, a zatim samoupravne jedinice. Pre svega, u fim ustanovama diferencijacija vrednosfi pojedinih službenika nije infenzivna. Ogroman broj lih službenika utone jednom za svagda u prcsecnost, u kojej su često puta i sluzbenici od neosporne i velike vrednosti. U privatnoj sluzbi 1 u samostalnim zanimanjima to nije tako. Privaina poduzeéa nisu ni malo sentimentalna kada je u pitanju njihov prosperitet i svakoga svoga službenika laka srca uklanjaju iz službe, ako ne odgovara pofpuno i do kraja svojim dužnostima i zahtevima svoga poslodavca. U samostalnim zanimanjima je utakmica ogromn”=, a veoma česfo, ako ne i uvek, bez skrugula.

Jedan od razloga navali u gimnazije jeste i faj, šfo je po našem Zakonu o činovnicima jedno od glavnih merila za kvalifikaciju državnih i samoupravnih činovnika kao prefhodna sprema pofreban odredeni broj svršenih razreda gimnazije, ili njoj po. rangu ravnoj srednjoj školi. Široki slojevi građanstva bukvalno razumeju faj zakonski propis i po svaku cenu nastoje da svrše baš gimnaziju, a ne neku drugu srednju školu, koja je njoj ravna. Dokle god kod nas ne bude dovoljan broj čisto stručnih škola fa i takva navala na gimnazije nece prestati. Kada fih škola bude. samo se sobom razume da će i Zakon Cinovnicima biti tako podesen, da se prvenstveno vodi raéuna o stru=noj spremi kandidata za državnu ili samoupravnu službu raznih vrste i kategorija, a ne svršeni razredi gimnazije.

Ima još jedan veoma važan razlog što se naša deca ne odaju struénim zanimanjima. To je nedostatak nacionalnog kapitala. Veliks vecina nasih industriskih, trgovackih i fehničkih preduzeća je u ruka ma stranog, ako se tako moze kazati, internacionalnog kapitala. Ta preduzeća imaju u poslu doma¢i element po sili Zakona, ili ga upotrebljavaju za poslove u kojima nije potrebna neka naročito ili stručna sprema. U velikoj većini naših fabrika sfručni majstori : najbolje plaćeni radnici su lTuđinci, s jedne sfrane zafo 510 mi još ni nemamo ih i takvih siručnih radnika, a s druge strane, u koliko ih ima još nisu fako i foliko osposobljeni da mogu da izdrže utakmicu sa radnicima koji dolaze iz drugih zemalja i koje po sili prilika naša zemlja mora da primi i da im ukaze gostoprimstvo.

Oivaranje i podizanje sfručnih skola nije tako jednostavan i lak posao. Pre svega njihovo podizanje i izdrzavanje staje mnogo, mnoge vise od gimnazija i.struénih skola za intelektualna zanimanja. Ja verujem da će i u fom pravcu biti bolie i kod nas, ali treba svi na fom da porade, a privatna inicijativa bi tu uvek dobro došla i mogla vrlo mnoдо da uradi i koristi naporima državne vlasti i uprave.

68