Jugoslovenski Rotar

U Jugoslaviji, a prema statistici od pet godina unatrag broj gimnazija i broj daka kretao se ovako:

Skolske godine 1933/34 163 gimnazije sa 87,917 đaka muških i zenskih

1934/35 175 fi < eal fi i 1935/36 186 9 „ 101,40 ,, ii tt 1936/37 186 i „ 109,68 ,, i cr 1937/38 195 9 „018,08, a |.

Za pet godina broj gimnazija se povećao sa 32, a broj đaka za 31,166.

Za fzv. infelektualna zvanja u našoj Olfadžbini ima 25 univerziteta i visokih škola u rangu univerziteta, srednjih škola, (gimnazija, i srednjih struénih škola) 280. Za sfručno obrazovanje fj. poljoprivredno, trgovacko, industrisko, pomorsko itd. imamo 226 građanskih škola i 91 sfručnu školu.

Poslednjih godina sve se više pominje kod nas i problem obrazovanja ženske dece. Sada se naša ženska deca isto tako obrazuju kao ı muška. Iz godine u godinu povećava se broj ženske dece u gimnazijama i iz godine u godinu se ofvaraju nove Cisto zenske gimnazije. U fim školama je nastavni plan i program isfi kao i u muškim, samo ženska deca u !—II razreda uče još i ženski ručni rad. Od stručnih žkola za isključivo ženska zanimanja u našoj Ofadžbini ima u svemu 18 škola i to, domaćičkih, bolničarskih i babičkih. U zapadnim zemijama faj problem je davno postavljen i rešava se dobro i razumno. Kako ovo pilanje ne spada sfrogo u okvir današnjeg našeg izlaganja n njemu se ne možemo duže zadrzavati.

U nas se dosta govori i piše i o hiperprodukciji intelektualaca ı ukazuje se na opasnost njihove proletarizacije. Na prvi pogled izgleda da i u nas postoji hiperprodukcija intelektualaca, ali samo na prvi pogled. Stvarno, iako to zvuci kao paradoks, te hiperprodukcije nema. Ako se uzme u obzir činjenica, da veoma veliki broj naših škola svih vrsta nema dovoljan broj nastavnika, ne zbog toga, fo nema svrsenin kandidata, nego šfo nismo u mogućnosti da fe svršene ljude zaposlime iz nedostatka finansijskih sredstava; ništa sfvari ne stoje bolje ni kod osfalih profesija. Dalje, u državnoj, samoupravnoj i privalnnim službama ima veliki broj službenika sa malom, pa čak i nedovoljnom kvalifikacijom i najzad, dosta veliki broj ženskih službenika, koji u jednom svom manjem delu, ne bi frebao, a ni morao pasti na teret opštoj zajednici. Ako bi bilo mogućnosti, što za sada nije slučaj, ali to još ne znači da neće ni biti, da se nekvalifikovani i nedovoljno kvalifikovani sluzbenici zamene potpuno kvalifikovanima i da u svima ustanovama bude dovoljan broj sfručno osposobljenog osoblja, ne samo da u nas ne bi bilo hiperprodukcije infeligencije, nego možda ne bi bilo ni dovoljno ovo što sada imamo.

Postavlja. se često pula pifanje zašto je kod nas navala u gimnazije. Prema 40 hiljada đaka u građanskim školama, da uzmemo samo taj primer, imamo 120,000 daka u gimnazijama. Takome stanju stvari ima vise uzroka.

Bk

i 67