Jugoslovenski Rotar

PODUNAVSKI PROBLEM l a} prije svetskog rafa. Podunavski problem u sklopu evropskih pitanja zauzama i privredno i politički posebno mjesto.

b} poslije svjetskog rata.

Podunavske zemlje su jedna geografska cjelina. Historijskim razvojem i slicajem posebnih političkih prilika one su se formirale kao posebna privredna jedinica, koja je s obzirom na svoju ekonomsku sirukturu, bila sama sebi dovoljna i čija poljoprivredna produkcija nije do pred 1914 s obzirom na svjefsko fržište uopšte orijenfisana bila.

Ali u okviru ove cjeline, interesi pojedinih država nisu uvijek identiéne, i s obzirom na privredno trgovacke tendence i interese postoje u Podunavlju tri grupe drzava:

Tu je, najprije, Mađarska, koja je sa svojim izvozom u normalnim prilikama upućena u prvom redu na osiale podunavske zemije, a naročilo na Ausfriju i Čehoslovačku. Tako je i u godinama krize (1931) više od fri peline cjelokupnog mađarskog izvoza išlo u podunavsxe zemlje.

Posebnu grupu pretstavija Austrija, Rumunija i Cehoslovačka, jer njihova frgovina u normalnim prilikama gravilira prema sjeveru.

Jugoslavija veé po svom geografskom položaju zauzima u dunavskom basenu posebno miesto, i njen izvoz upućen je u prvom redu prema Italiji, dok na podunavske zemlje oipada jedna trecina -njenog izvoza.

Po svojoj privrednoj strukturi Rumunija, Jugoslavija i Madarska su pretezno agrarne zemlje, dok je Austrija industrijska zemlja. Cehoslovacka, koja je nasljedila preko 80°/o cjelokupne industrije bivse Austro-Ugarske, takode je industrijska zemlja, ali agrarna polilika cehoslovaéke vlade veé dugo je fakva da stalno nastoji da njena vlastita poljoprivredna produkcija pokrije polrebe domaće polrošnje. Ovu autarhičnu politiku naših prijatelja i saveznika osjećaju feško Jugoslavija i Rumunija.

Opšla ekonomska a naročito finansijska politika većine podunavskih država poslije rafa poslavljena je odmah u počelku na losc temelie, i ne moze se reci da je vodila dovoljnog racuna o potrebama pojedinih nacionalnih privreda. Veliki krediti koje su podunavske zemlje uz visoke kamate dobivale u inostranstvu, kao i uopSte jak priliv stranog kapitala, koji je bio privuéen visokim kamatama i drugim pogodnostima, stvorili su poslije rata u Podunavlju jednu časovilu ali u sfvari samo fiktivnu konjunkturu. Na kakvim je nesolidnim temeljima ona počivala, vidi se najbolje po posljedicama, koje je fu imao burzovni krah u New-Yorku od jeseni 1929, posle čega su neposrednc podunavske zemlje bile zahvaćene leškom krizom, čije se posljedice još ı danas fako feško osjećaju.

S druge strane opet, ona negospodarsivenost u troSenju velikih inostranih kredita stvorila je jedno feško i mučno pilanje, pod čijim lerefima frpe danas budžeti mnogih podunavskih država, a fo je: problem dugova. |

Političke opreke među podunavskim zemljama, koje su dovele