Jugoslovenski Rotar

znatno ојеХап, а cijene produkata ispod troskova proizvodnie, morale su podunavske zemlje nastaviti sa proizvodnjom u dotadanjem opsegu i nije: se moglo a ni smjelo рот јан па ograničenje proizvodnje iz dva razloga:

a) radi pofreba održanja konfinuifeta u produkciji ovih zemalja

b) i drugo radi održavanja ravnofeže koliko privatnog foliko i državnog budžeta.

| sad se posfavilo pitanje izvoza ovog suviška agrarnih proizvoda iz pojedinih država Podunavlja. !

Taj izvoz stajao je naravno pod uplivom cijena na svjetskom tržištu. Trebalo je izdržafi konkurenciju prekomorskih zemalja: U.S.A., Australije, Argentine i Kanade, čija su gospodarstva fehnički znafno naprednija i froškovi proizvodnje manji, fe su i svoje "proizvode mogli prodavati po znafno nižim cijenama nego što je lo bilo moguće malim i većim neracionalno vođenim gospodarsivima u Podunavlju.

|, gospodo, upravo ovoj konkurenciji se ima pripisati onaj katastrofalan pad cijena agrarnih proizvoda.

A osim foga, uslijed lošeg ekonomskogj slanja seljašiva, veći dio robe dolazio je prije vremena na fržište i fime nezavisno od drugih utiecaja doprinio i sa svoje strane daljnjem padanju cijena. Jer danas seljak svih kulturnih zemalja proizvodi u prvom redu za frziste, je je uza sva nastojanja planske i kontrolisane privrede vezan za trzisie | о njemu ovisan. To je, tako reći, mjerilo njegovog kulturnog stanjaU Danskoj je 93% ukupne seljačke proizvodnje određeno za irzisie, u Švicarskoj 83"/o, a u Rumuniji 70%. Ja nažalost nemam slalistike za Jugoslaviju ali držim da se rumunska statistika uz neznatne izmjene moze i na nas protegnuti.

Pored agrarne krize, ima jo’ jedan probiem koji je za podunavske zemlje od najve¢e vaznosti, a to je:

Problem dugova podunavskih zemalja prema inostransivu.

Zajedno sa poljoprivrednom krizom izbio je i problem dugova u svoj svojoj fežini. | kao što agrarna kriza u Podunavlju, nije bila samo običan odraz opšle krize, već je imala svoje posebne uzroke, fako i problem dugova u Podunavlju, nije samo isječak opšle kreditne krize u svijetu, već ima svoje naročile i dublje uzroke:

1) To je, u prvom redu, rascjepkanosi kapitala, kao posljedica nestanka privrednog jedinsiva u Podunavlju. |

2) loše upravljanje lim Карпата Код privredne izgradnje pojedinih nacionalnih država.

3) Zalim bijeg kapitala iz privrednih i političkih razloga u inostranstvo. 4) konačno, pad cijena agrarnih proizvoda, koji je, kao što je već naglašeno, u Podunavlju bio veći i po svojim posljedicama daleko feži nego li u drugim djelovima svijeta, što je dugove prema inostranstvu učinilo još većim teretom.

Pitanje dugova svih zemalja prema inostranstvu uveliko je pogoršalo činjenicu, što vjerovničke zemlje, a fo su u prvom redu Francuska, Engleska i USA., uopšte ne uvoze agrarne proizvode svojih