Jugoslovenski Rotar

EKSPLOZIJE KOJE SE NIJE OĆEKIVALO

Ing. Fedor Jamnicky. B. C. Zagreb

Općenito Je poznato. da Je upotreba eksploziva u rudarstvu imala vanredno veliko značenje, jer su se rude i koyine uz pomoé eksploziva mogle kopati na brži ı Jeftiniji način. Razvoj talionica širio se Je uslijed toga u velikoj mjeri, ali drvenog ugljena, koji je kod talionica kao gorivo kao Jedini dolazio u obzir. nije se dovoljno nalazilo. a osim toga talionice su bile vezane uz mjesta gdje se Je ovo skupo gorivo nalazilo. Napredna tehnika išla Je za tim, da nadje zamjenu za ovo skupo gorivo. Oya zamjena imala je biti ne samo Jeftinija već ı pristupačnija od drvenog ugljena. Sasvim Je naravno da se je u prvom redu kao zamjena uzeo kameni ugljen, odnosno koks kamenog ugljena, ali upravo dobre vrsti kamenog ugljena nalaze se većinom u znatnoj dubini ispod zemlje. Osim toga pokazale su se u mnogim rudnicima kod kopanja kamenog uglyjena neukloniye poteškoće. koje su nastale uslijed tako zvanih buktavih plinova, tako da se je kopanje na mnogim mjestima moralo obustaviti. Buktavim plinom naziva se mjeSavyina methana sa atmosferskim zrakom. Ova mjeSavina najjače eksplodira onda kada sadrži 5—14% methana. Osjetljivost ove тајебауше plina ı zraka prilično Je velika. Jer Je dovoljna Jedna mala iskra da prouzrokuje eksploziju.

Opasnost ı laku upaljivost smjese methana ı zraka dokazuju i slijedeći slučajevi: Godine 1957 dogodila se u Pennsylvaniji velika nesreća. gde Je pučka škola bila grijana zemnim plinom. ie uslijed pogriješke na cijevi. pomiješao se methan sa zrakom ı u podrumu se upalio. Eksplozija Je bila tako žestoka. da Je ova velika zgrada. u kojoj Je bilo nekoliko stotina djece. otišla u zrak ı pokopala ih na stotine.

Sličan se slučaj dogodio u Varšavi, gdje je bila razorena Jedna četverokatnica.

I kod nas u Zagrebu dogodila se slična nesreća. kojoj Je pala Žrtvom Jedna osoba. U nekoj zagrebačkoj kući otrovala se plinom neka osoba. Samoubojica bio je već davno mrtav. ali je plin izlazio dalje iz pipca i napunio stan smjesom zraka sa plinom. Na to Je slučajno na vratima zazvonio poštar. Dovoljna je bila mala iskrica kućnog zvonca. da se ova smjesa upali i da eksplozija smrtno rani poštara.

Potreba vadjenja ugljena u tako opasnoj zoni postavila je strucnjake eksploziva pred neobično važno pitanje. dapače o rješenju oyog pitanja zavisila je egsistencija i razvitak nekih država. Većina kulturnih država, gdje se Je za to ukazala potreba, podignule su t. zy. pokusne royoye. U oyim pokusnim royovima, koji su bili uredjeni točno kao i pravi rovovi. iskušavali su se svi pojedini komadi orudja. eksploziva, svetiljaka, alata i t. d. u pogledu opasnosti upaljenja buktavih plinova.

Na temelju stečenih iskustava pristupilo se prije svega konstruiranju t. zv. sigurnosnih eksploziva, da bi se pomoću istih — do sta-

190