Jugoslovenski Rotar

novite granice — moglo minirati i u opasnim zonama. Da se karakterišu ovi eksplozivi valja navesti, da mješavina metana-zraka, unatoč toga što posjeduje temperaturu upaljivosti od ca. 750 Celsiusa, je ipak jedan sigurnosni eksploziv, koji imade prigodom eksplozije temperaturu od 1600 Celsiusa, ne smije upaliti. Znanstveni radovi, koji su progutali mnogo ljudskih i materijalnih žrtava, omogoćuju danas, da se Je broj katastrofa ove vrste u ugljenicima smanjio na minimalan broj.

Prigodom ovih znanstvenih pokusa ustanovljeno je. da uzroci velikih katastrofa u ugljenicima leže ne samo u svojstvu lake upaljivosti buktavih plinova, veé da ugljeni prah, koji je vjeéni pratioc rada kod vadjenja ugljena, imade mnogo katastrofalniji upliv, nego se je to u početku mislilo. Ustanovljeno je, da 300—400 grama finog praha, koji se podiže u Jednom kubnom metru zraka, prigodom upaljenja žestoko eksplodira. Ovi rezultati dali su povod ispitivanju i ostalih vrsta praha u pogledu svojstva. a naročito onih vrsta koje nastaju prigodom proizvodnje u velikim tvornicama.

Tako Je ustanovljeno. da ne samo ugljeni prah, nego i žitno brašno, škrob. šečer, prah od mirodije. sumpor. prah od celuloida, kovinska Dbronca. aluminiova bronca ı +. d. vanredno žestoko eksplodira, čim se nalazi u zraku raspršena na sitne čestice. Dovoljna Je mala iskra ili mali plamen da se ova mješavina praha sa zrakom zapali. a tako pripremljeno sagorjevanje prelazi uslijed visoke temperature i Чака чи eksploziju. koja u pogledu djelovanja ni malo ne zaostaje za eksplozijom. nastalom kod pravog eksploziva. Ove eksplozije djeluju katastrofalno, mogu sve opustoSiti, komadi zidova i dijelovi željeza mogu bit: bačeni nekoliko kilometara daleko. Ova činjenica koja izgleda gotovo nemoguća moze se razjasniti slijede¢im računom: Vreća najfinijeg zitnog braSna, koja se nalazi u prostoru od 120 m” (normalno velika radionica). jednolično raspršena i privedena plamenom eksplo71ј1 razvija energiju kojom bi se mogla težina od 2500 tona baciti u visinu od 30 metara.

Ovakvom eksplozijom žitnog brašna bili su uništeni mnogobrojni mlinovi. Još je mnogo opasniji šećerni prah, pošto Je lakše upaljiv. Posve Je neobičan slijedeći slučaj. Neka tvornica sapuna, koja je proizvadjala prašak. sastojeći se iz lino samljevene sode i sapunskog praška. potpuno Je uništena eksplozijom. Naknadnim isftražiyanjem došlo se Je do interesaninog zaključka — da i ovakav sapunski prašak može pod stanovitim okolnostima biti eksplozivan u mješavini sa zrakom. ı tako Je došlo do toga. da je i ova nedužna tvornica sapuna odletila u zrak.

Sasvim posebnu grupu čine mješavine bronce i zraka, a naročito aluminiova bronca. Ove bronce su vanredno eksplozivne. Dostatna je količina od samih 17 grama u kubičnom metru zraka, da žesto eksplodira. Neobično Jako eksploziyno svojstvo aluminiove bronce ima se pripisati temperaturi izgaranja aluminiuma. Jedan primjer: Aluminiova bronca nekada se Je pakovala za promet u čeličnim sudovima. Kod otvaranja ovakovog jednog čeličnog suda, nakon skidanja poklopca što Je učinjeno silom, došlo je do eksplozije i nakon toga do katastrofalnog požara sa ljudskim žrtvama. Istraživanjem ustanovljeno

191