Jugoslovenski Rotar

l ako je formacija koncentrirane proizvodnje djelomično uyvJetovana mogućnošću izrade i obrade teških produkata. kompliciranim kemijskim i metalurgičkim procesima. ipak glavni uzrok te zbite koncentracije leži u tome. što industrijska proizvodnja potrebuje velike količine pogonske snage.a ta se Je mogla u počecima industrijalizacije, racionalno proizvesti ı iskoristiti samo na jednom te istom mjestu. To Je bilo dominantno vrijeme pare ı parnog stroja.

Slobodan sam ali ustvrditi, da u koliko bi kojim slučajem bio prije parnog stroja izumljen elektr. motor 1 transformator. da bi industrijska struktura poprimila posve drugatije karakteristike. Ona bi bila dekoncentrirana a radnitki proletarijat u svojoj dalekoseznosti ove riječi. nebi zadavao tolikih briga nacionalnoj ekonomiji ı socijalnoj skrbi.

Mi smo ali sada u sretnijem položaju. da možemo uočiti dalekosežne prednosti. kojima obiluje elektr. energija. pa da prema njima dademo smjer razvoju naše nacionalne industrije. One nam omogućuju podizanje dekoncentrirane proizvodnje ı stvaranje klase radnika-ratara. koja u principu Oostajući uz svoju rodnu grudu radi istodobno i na oplemenjenju mrtve prirode. producirajući korisna dobra i na uzgajanju Žive prirode. obradujući svoju zemlju.

Uočimo li nadalje činjenicu, da se moderna civilizacija osniva na obilju mehaničke snage. koju možemo danas najlakše dobiti elektr. putem. 10 se postavlja odmah pitanje kako i na koji način osigurati našoj budučoj razvijenoj privredi dovoljne količine jeftine elektr. snage?

Prema današnjem stanju tehnike, dobiva se električna energija u glavnome iz prirodnih vrela energije ı to iz ugljena, zemnog plina ı vodne snage. tako da dobivanje električne energije možemo svrstati u dvije glavne grupe i to: putem termičkih procesa ı putem iskorižšienje kinetičkih energija. Dolazi dakle u obzir kratko rečeno ugljen i voda. U oba slučaja troškove produkcije odredjuju dva činioca ı to kapitalna služba investicija i stalni pogonski troškovi same proizvodnje. Proizvodnja iz ugljena obilježena je u principu manjom investicijom. no zato stalnim i visokim produkcionim troškovima, dok je naprotiv iskorištenja vodenih snaga vezano na veliku kapitalnu službu. ali zato skoro u cijelosti odterećeno od stalnih produkcionih iroškova. Velike troškove investicija hidrauličkih centrala. gledajući razumljivo te probleme očalima današnje nacionalno-ekomoske nauke, uzrokuju opsežni i skupi hidrotehniški radovi dovoda, ustava i odvoda vode. ter su troškovi elektromašinskog dijela u oba slučaja podjednaki. Dakle izgradnja vodenih centrala, koju nebi teretili troškovi hidrotehničkih radova, bila bi takorekuć ideal u dobivanju vrlo jeftine električne snage, dakle neosporivo obogaćenje narodne privrede.

Treba sada ujedno i ispitati mogućnost praktične primjene ove teoretski utvrdjene teze, i to specijalno obzirom na naše prilike. Nedvojbeno je. da naša zemlja obiluje znatnim vodenim snagama, (oko 10 mil. KS) koje se sada sa 98% beskorisno lome o hridine i kamenje. Isto tako je neosporeno, da veliko blago éami zakopano pod zemljom

260