Jugoslovenski Rotar

koja mi djelomično još možemo vidjeti a djelomično još na iste prigodom raznih iskopa nailazimo i po njima vidimo. da su već u ono doba narodi pomno ispitali i priugotavljali gradivo, ako i ne umjetnicki ali ipak najsavrSenijom opreznos¢éu, napose ono gradivo koje mi Još ı danas kao glavno gradivo kod svih gradjevina upotrebljavamo. kao naravno kamenje, opeke. drvo, mort itd., a pri tom nisu imalu onu usavršenost u potrebnom alatu ni u mašinskim postrojenjima kao danas. —

Ja sam naveo da je za mene svaka znanost izlišna, Jer predmjevam da Je svaka znanost nastala sama po sebi razumom, koji je u čovJeku podjednako ugradjen. da ga bilo u koju svrhu usavrši. te ostaJem da isto donekle protegnem na gradjevinsku djelainost u prošlim starijim vremenima.

Nama Je svima poznato da su se narodi već u prastaro doba kad Još nije postojalo zajedničko naselje niti kakovo očito medjusobno poznavanje. a kamoli kakav pojam o kakvoj literaturi ili slično. bili prisiljeni. da sebi izgrade svoja skloništa s razloga i obzirom na elementarne nepogode, te obzirom na svoje razbojništvu sklone sunarodnjake i na grabeZljive Zivotilje itd., pa mozemo uzeti da su ti narodi la svoja skloništa dosta pomljivo izgradili ako i ne umjetnički ali ipak potpunom opreznošću i to onim gradivom kojega su već prema klimi i zoni na zemaljskoj površini imali i nalazili, te pri tom u mnogim slučajevima bili potpomognuti pobudom same prirode.

Iz svega toga vidimo i mogli bi zaključiti, da je razvojem već u pojedinim plemenima postojalo neko nastojanje i neka umna brižljivost za izgradjivanje i ispitivanje gradiva, napose kod onih naroda koji su nastojali na zajedničkom naseljivanju.

Daleko bi me vodilo kad bi htio prikazati znanstvenu umjetnost i kulturni razvoj u gradjevinarstvu proslih naroda, prikazanu po raznim istraživačima u znanstvenoj literaturi opće povesti u koje bi mogli zaključiti, da je narodna djelatnost kod pojedinih naroda već onda stajala u gradjevinarstvu na visokom stepenu naročito kod Egipćana, Asiraca, Semićana, Perzijanaca. Grka i Rimljana, a dijelom i u ostalim krajevima unutrašnje Azije i Afrike u kojima ni samima iztraživačima nije bilo moguće da gradjevinsko obilježje stvarno u cijelosti prikažu, Jer pred sobom nalaze Još mnoge pruge na zemaljskoj površini gdje starosjediocima gradnja kamenom ili opekom nije poznata. —

Sve ovo što sam do sada izneo služi kao podloga nekog obilježja da je znanstvenost u gradjevinarstvu već kod mnogih plemena postoJala i da se je samo na osnovu iste umnim naukovnim daljnjim razvoJem razvila na visinu koju mi na zemaljskoj površini izgradjeno i uspostavljeno vidimo.

Ja ću sada preći iz ovoga dijela na odredjenost gradjevinarstva na današnje doba, ali prije svega imam pritom napomenuti da nalazim, da je potrebno da Vas prije svega upoznam osnovicom gradjevne djelatnosti tim da Vas upoznam Sto znaci gradjevna znanost, Sto ista u sebi sve zauzima i kako se ona medjusobno u tehničkom smislu dijeli, što ću sada prije svakog daljeg predavanja o gradjevinarstvu u kratkom smislu izneti.

579